JURA Stublić davno je napisao pjesmu ‘Dom’ i u njoj stihove: Moj dom je tamo, tamo gdje sam ja - Takva je moja sudbina - Na mojoj kući tri parole - ‘Hoćemo’, ‘Živio’ i ‘Dole’ - A na fasadi, odmah iznad vrata - Rupe od metka iz prošlog rata. U pjesmi je i refren: Oh-oh-oh, oh-oh-oh - Tu ne može ništa niti Bog - Oh-oh-oh, oh-oh-oh - Samo jedno mjesto na svijetu se zove dom. Riječ ‘dom’ dominirala je i na sinoćnjem mega koncertu Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu, gdje se skupilo, kažu, pola milijuna posjetitelja. Klicalo se domu, jer u pravu je Stublić kada kaže kako se samo jedno mjesto na svijetu zove dom i zato nema onog tko ne voli svoj dom. Ali dom u kojem je ugodno i sigurno živjeti, u kojem nema korupcije, krađe i mržnje, u kojem se razlikuje dobro od zla, u kojem vlada tolerancija, pristojnost, u kojem postoji pravo na različitost - dom koji je uređen i u čijem održavanju da takav bude, plaćajući poreze i poštujući zakone, sudjeluju svi koji u njemu žive. I da u takvom domu, kako bi rekao Stublić, zauvijek popravimo rupe od metka iz prošlog rata.

Ušli smo u srpanj, kada je, kao i u kolovozu, u Hrvatskoj najviše turista. Ministar turizma pršti od optimizma i nada se kako će ovo biti odlična turistička sezona, a kad su ga novinari upitali da komentira tvrdnju je li Hrvatska skupa zemlja zbog čega turisti radije biraju druga odredišta, rekao je da se ta tema 'momentalno reflektira na našim najvećim tržištima i to nam čini strahovito veliku štetu'. Dakle, sad je bar jasno - za moguće slabije rezultate turističke sezone krivci će biti novinari, a ne visoke cijene, jer kada se o visokim cijenama na Jadranu ne bi pisalo, ljudi to ne bi ni primjećivali. 'U svakom slučaju, teme cijena moramo ostaviti za jesen i zimu' - rekao je ministar turizma. Pa novinarima ostaje da se - u vrijeme sezone kiselih krastavaca - više bave drugim temama, primjerice dobrim urodom tog povrća zbog čega će nam, kad prođu ljeto i jesen, zimnica biti znatno jeftinija i svima dostupna.

Kad je o cijenama riječ, mogu mediji pisati što god žele - čak da smo i najjeftinija država u Europi - ali građani bolje nego itko znaju kakvo je stvarno stanje. Tako se neki dan javio građanin i rekao kako je prava sramota da je 700 dekagrama polubijelog kruha, čija je cijena inače ograničena, platio euro i 99 centi i ljutito dodao kako je prava sramota da su cijene kruha u Hrvatskoj došle do te razine. Stanje je još gore kada se pogledaju aplikacije koje prate cijene istih proizvoda u različitim trgovinama pa tako saznajemo da se cijena iste vrste miješanog mljevenog mesa može razlikovati za čak 2,16 eura. Slične su razlike i kod šunke ili maslaca, šampona za kosu, a kreme za sunčanje razlikuju se u cijenama čak za sedam eura. Ali nemojmo sada o tome da ne kvarimo turističku sezonu - radije pričajmo koliko će nas zimi koštati grijanje, pošto će biti cijene kaputa, zimskih čizama…

Općenito je poznato kako o cijenama najviše kukaju umirovljenici, ali sad, kad je Vlada 1. srpnja usvojila novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojem je cilj u sljedeće tri godine povećanje prosječne mirovine sa sadašnjih 645 na minimalno 800 eura, šute kao zaliveni. Ne bune se naravno, niti plješću Vladi, što novi Zakon uvodi i isplatu trajnog godišnjeg dodatka na mirovinu, takozvanu 13. mirovinu. Vlada će svakog listopada utvrditi iznos koji će se množiti s godinama mirovinskog staža, pa će svatko, ovisno o tome koliko je godina radio, na kraju godine dobiti 13. mirovinu. Ali sigurni smo da neće dugo trebati čekati da se umirovljenici pobune i zatraže da im se ta 13. mirovina isplati početkom svake godine, prvih dana siječnja, kako bi bili sigurni da će je dobiti, jer tko zna koliko će njih doživjeti prosinac.

Ima nas manje, a zapravo više 

Naoko dobre vijesti stižu iz Državnog zavoda za statistiku - prema njihovoj procjeni koncem prošle godine imali smo 3.874.350 stanovnika, što je 12.383 više nego godinu dana ranije. Čudno je što taj podatak nije objavio ministar demografije i usput dodao kako se već naziru prvi rezultati u zaustavljanju bijele kuge koja godinama hara Hrvatskom. Razlog zbog kojeg se ministar nije pohvalio tim podatkom jednostavan je. Naime, lani se u Hrvatskoj, zbog većeg broja umrlih nego rođenih, broj stanovnika smanjio za više od 19 tisuća. Ništa bolje nije ni u ovoj godini - u prvih pet mjeseci u Hrvatskoj je rođeno 12.665 beba što je 407 ili 3,11 posto manje nego lani. Kako nas, uza sve to, ima više?, pitate se. A odgovor je jednostavan - u Hrvatsku se doselilo više od 70 tisuća stranih radnika, pa polako postajemo zemlja useljenika, zemlja gastarbajtera.

Kad kličete domu, mislite o bližnjemu svomu.