JEDNOSTAVNO prekrasno umijeće i baština jučer su povodom Dana europske baštine 2023., sa središnjom temom Živa baština, predstavljeni u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod. Sikirevački motivi te izrada prezentirana u Velikoj dvorani knjižnice mogli su samo potaknuti posjetitelje na dalje učenje o ovom izvanrednom umijeću. Dakako, bilo je potrebno sačiniti cjelokupan program da bi se moglo nešto čuti o njima jer ipak su bili „glavna zvijezda večeri“. Zato nakon pjesme ŽPS „Sikirevke“ i uvodnih riječi ravnateljice Knjižnice, Ružice Bobovečki, pročelnice Konzervatorskog odjela Slavonski Brod, Željke Perković te predstavljanja udruge „Sikirevački motivi“ predstavnika Mate Galovića koji je iskoristio priliku kako bi zahvalio gospodinu Zvonimiru Toldiju kome i pripada zasluga za početak ove prekrasne priče koja seže u 2005. godinu.
Dalje se na programu našlo izlaganje pročelnice Željke Perković. Na izlaganju se moglo čuti puno toga o nematerijalnoj baštini općenito s naglaskom na središnju temu Dana europske baštine, o suradnji Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela Slavonski Brod s udrugom „Sikirevački motiv“. Mogli smo čuti i nešto više o nematerijalnom dobru upisanom na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine čovječanstva, primjerice o dobro nam znanom bećarcu, medičarskom obrtu, gorjanskim ljeljama.
Na kraju izlaganja bilo je riječi o Sikirevačkim motivima te podrijetlu sunčane čipke (sa otoka Tenerifa u Španjolskoj). Sadržajan triplijan s izložbe, također, donosi vrlo važne informacije o Sikirevačkim motivima. Početkom dvadesetog stoljeća zahvaljujući modnim časopisima gdje se popularizirao ručni rad, izrada motiva na području Brodskog Posavlja postaje sve prisutnija i odmah se koristi pri izradi nošnji, na narodnom ruhu. Različiti motivi sunčane čipke ipak naposljetku dobivaju jednostavniji izraz motiv a njihova izrada najranije je prihvaćena u Sikirevcima početkom 1920.-ih, da bi se kasnije proširila po okolnim selima.
Stalna prisutnost izrade, njegovanje umijeća ostaje u Sikirevcima do danas. Zato su Sikirevci postali ključni za realizaciju ideje o očuvanju ove tradicije. Šivana čipka u obliku zraka sunca nosi naziv sunčana čipka mada se zna kako se motivi izrađuju na drvenim ramicama različitoga oblika čiji je rub zarezan i ima na sebi gusti niz zubića. Za izradu motiva se koriste dva konca - jednim se snuje tj. iskriža mrežica dok se drugim koncem zapliće konac. Važno je imati prethodno izrađenu mrežicu kojoj su niti napete i križaju se u središtu.
Iako je cilj izrade motiva i sačuvati baštinu u prvotnom obliku, motivi su prisutni na muškoj i ženskoj odjeći kao važan etno motiv.
Brendiranje, zahvaljujući inicijativi udruge „Sikirevački motivi“ - osnovane 2008. godine svoj najveći uspjeh dokazuje najprije 2012. godine kad je Ministarstvo Republike Hrvatske donijelo Rješenje u kome je vidljivo kako umijeće izrade sunčane čipke s područja Brodskog Posavlja ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Nadalje, ova udruga samo niže uspjehe kroz aktivnu izradu motiva, ali i ostalih tehnika ručnog rada kao što su npr. šlinganje, heklanje, vezenje i dr. te kroz održavanje radionica, sudjelovanje na različitim manifestacijama kao što je Festival čipke u Lepoglavi ili, pak, sudjelovanje na izložbama. Zahvaljujući festivalu u Lepoglavi, Sikirevački motiv postaje poznat u Hrvatskoj.
Ovo su informacije o djelovanju udruge i izradi motiva. No, važno je spomenuti što se događalo i što se moglo vidjeti na izložbi i predavanju. Uz panoe s osnovnim informacijama, posjetitelji su mogli vidjeti primjerke ručnog rada s motivima, lutku u nošnji s motivima, ručni rad s koncem u boji; a pred otvorenje izložbe, tokom otvorenja te za vrijeme izlaganja, dakle - sve do kraja, vrijedne ruke snaša su izrađivale svoje motive pokazavši uživo proces izrade.
Na kraju programa, ŽPS „Sikirevke“ je izveo bećarac. Ponovo jedan živi primjerak baštine sasvim uklopljen u događanja. Simpatičan pristup, otvoren, snaša koje rade i odgovaraju na moja pitanja ostat će mi u sjećanju.
Što reći osim: hvala!
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -