IZBORI samo što nisu; na birališta ćemo u srijedu, a koliko će građana na njih izaći ne ovisi samo o onima s pravom glasa. Zvuči neobično, ali je tako: prema posljednjem popisu stanovništva Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, a na izborima u srijedu pravo glasa ima 3.511.086 građana. Naravno, pravo glasa imaju samo punoljetni hrvatski državljani, a statistike kažu da je od onih nešto manje od 3,9 milijuna ukupnog broja Hrvata, njih oko 18 posto maloljetno. Kad se to preračuna u brojke, ispada da je u Hrvatskoj 3.174.909 punoljetnih građana, odnosno onih koji imaju pravo glasa. Dakle, jasno je da imamo oko 336.177 osoba s pravom glasa više nego punoljetnih stanovnika. Kako je to moguće trebalo bi pitati Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud, ali s obzirom da oni o tome šute novinari su otkrili da su ti fantomski birači glasačko pravo stekli temeljem lažnih prebivališta, ili su naprosto mrtvi. Problem bi se mogao riješiti tako da se umjesto dosadašnjih 11 izbornih jedinica, uvede još jedna, dvanaesta, u kojoj bi glasovali lažno prijavljeni i umrli pa da i oni imaju svojih 14 predstavnika u Hrvatskom saboru. To bi bilo pošteno, puno poštenije nego sada: imaju pravo glasa, a nemaju svoje predstavnike u Saboru.
Ogledalce, ogledalce
Sva sreća da je u Hrvatskoj više agencija za ispitivanje javnog mnijenja što je jako dobro, a još je bolje što su pojedini portali otvorili mogućnost da njihovi čitatelji glasuju i prije izbora. Tako smo dobili bezbroj anketa s rezultatima izbornih pobjednika pa manje-više, svaka stranka može bit zadovoljna. Uvijek se može pozvati na onu anketu koja joj daje najveće šanse za odličan izborni rezultat. One na kojima stoje loše, naprosto zanemare - proglase ih naručenima, plaćenima, netočnima, navijačkima i nestručnima. U srijedu navečer saznat ćemo tko je pobjednik izbora, tko je prešao prag preko kojeg se ulazi u Sabor, a do tada stranke svoju popularnost među građanima i dalje mogu mjeriti vrlo jednostavnom metodom. Stanu pred zrcalo i kažu: ogledalce, ogledalce, reci mi tko je najljepši.
Propast turističke sezone
Prije neki dan HDZ je Državnom izbornom povjerenstvu dostavio dosadašnje troškove kampanje iz kojih proizlazi da su zdrobili gotovo milijun eura, točnije 975 tisuća. Objavljeno je i tko je sve donirao i koliko pa smo saznali da je premjer i šef stranke A. P. bio najdarežljiviji prema svojoj stranci, HDZ-u, i za kampanju donirao 3.900 eura, samo 81 euro manje od zakonskog maksimuma koliko nekoj političkoj stranci mogu dati pojedinci. Ministri, saborski zastupnici, euro zastupnici i župani vodeće stranke darovali su u rasponu od 3.000 eura naniže, a najmanje je odvojila aktualna ministrica turizma koja je HDZ-u za kampanju darovala skromnih 600 eura. Činjenica da je ministrica turizma stranci donirala čak šest puta manje od premijera ili pet puta manje od većine njenih kolega ministara, navodi na samo jedan zaključak: ovogodišnjoj turističkoj sezoni loše se piše.
Na mladima svijet ostaje
Mnogo će mladih ove godine prvi put legalno izaći na izbore, a koliko će njihovi glasovi utjecati na rezultate nije pokazala ni jedna od brojnih anketa. No, proteklog tjedna objavljeno je izvješće Pučke pravobraniteljice koja upozorava na težak položaj mladih u hrvatskom društvu. Dva su najteža problema: oni sa zapošljavanjem i nemogućnošću stjecanja nekretnina za normalan život. Mladima je teško dobiti zaposlenje na neodređeno vrijeme, a bez takvog zaposlenja nemoguće je dobiti kredit, bez kojeg je nemoguće kupiti i najmanji stan. O tome se u izbornoj kampanji gotovo uopće nije govorilo, a naši političari zadovoljavaju se rečenicom kako na mladima svijet. Naravno, zaboravljaju reći da taj svijet, koji ostaje na mladima, kreiraju stariji, a ne mladi.
Sud u kontejneru
Sjećate li se još velike priče o istrazi zbog curenja osobnih podataka građana, koji su uz ime i prezime sadržavali i njihov OIB, datum rođenja, adresu stanovanja, kreditna zaduženja, a koje su građani davali bankama s kojima su imali poslovni odnos. Te podatke neke su banke prepustile agencijama za naplatu potraživanja, takozvanim utjerivačima dugova, a ovi ih pak pustili u javnost. Dvije takve agencije zbog otkrivanja osobnih podataka oko 250.000 građana AZOP, Agencija za zaštitu osobnih podataka, kaznila je pozamašnim iznosom od 7.9 milijuna eura. Međutim, nije kažnjena ni jedna banka koja je podatke svojih klijenata dala utjerivačima dugova. Što će se pak dogoditi s osobnim podacima koje je u sudskim spisima u kontejneru pred svojim zgradom ostavio Općinski sud u Slavonskom Brodu još se ne zna, jer AZOP istražuje slučaj. Nadamo se da sud neće biti tako rigorozno kažnjen i da neće morati prodati zgradu kako bi patio kaznu, pa da ubuduće neće morati raditi u kontejnerima.
Po(r)uka tjedna
Što vrijedi dan izborne šutnje, kad nakon toga nastupaju mjeseci galame.
Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala plusportal.hr.