Komu/čemu su plakatima željeli smrt, a što su njima slavili; kako je stvaran kult ličnosti; kako se tijekom Drugog svjetskog rata pomoću plakata provodila politička propaganda,... - puno odgovora i zanimljivosti otkriva najnovija izložba slavonskobrodskog Arhiva.
SLAVONSKI BROD - U velikoj dvorani Državnog arhiva u Slavonskom Brodu otvorena je danas u podne izložba naziva „Politička propaganda kroz Zbirku plakata”.
Autori izložbe su arhivska savjetnica Gordana Slanček te arhivisti specijalisti Katarina Aladrović-Mehandžija i Joakim Čičić.
Katarina Aladrović Mehandžija, Joakim Čičić i Gordana Slanček
Foto: Ž.G.
- Ideja je došla prije šest godina kad smo nas troje radili na jednom projektu. Istraživali smo gradivo o Židovima u Slavonskom Brodu za Muzej Holokausta u Washingtonu. Tada smo se prvi put susreli s tim plakatima. Bili su nam jako zanimljivi i odlučili smo osmisliti izložbu koju danas otvaramo. - kazala je Gordana Slanček.
Plakate u Arhivu skupljaju od samog njegovog osnutka 1959. godine pa je do danas Zbirka istih narasla na čak 8244 primjerka različite tematike. Razvrstani su u 19 tematskih serija, a za danas otvorenu izložbu najviše su korišteni oni iz serije 'Politički plakati' koja broji 729 naslova. Osim plakata iz Zbirke, izložba sadrži i plakate iz arhivskih fondova Centra za povijest Slavonije i Baranje u Slavonskom Brodu, Gradskog poglavarstva Slavonski Brod (1918.-1941.) i Gradskog poglavarstva u Brodu na Savi (1941.-1945.).
Foto: Ž.G.
- Izložbu čini ukupno 37 izložbenih panoa sa 67 odabranih plakata. Ovdje smo, dakle, izdvojili samo deset posto. No, plan je da se čitava zbirka digitalizira kako bi bila javno i trajno dostupna svim istraživačima i građanima. Dio zbirke već je dostupan na portalu eKultura. Plakati su jako atraktivni, vizualno zanimljivi i oni su, zapravo, svjedoci jednog vremena. Koliko su bili bitni, pokazuje činjenica da su sve tiskare plakate nekad dostavljale u arhiv. - kazao je Joakim Čičić.
Kult ličnosti, obilježavanje obljetnica država, odnos prema manjinama u Drugom svjetskom ratu, ratna propaganda i socijalističke parole - pet je osnovnih tematskih cjelina u koje je moguće svrstati plakate ove izložbe.
- Meni osobno najdraži plakat je karikatura na kojoj vidimo kralja Petra II., Vladka Mačeka i Antu Pavelića. Riječ je o izrugivanju situaciji za vrijeme rata. Zanimljive su i socijalističke parole koje su i dan-danas aktualne - „Da nam živi rad“, „Koliko radimo, toliko ćemo imati“,... - otkrio nam je Čičić.
Foto: Ž.G.
Tijekom 1920-ih i 1930-ih godina plakat je postao jedno od najznačajnijih sredstava političke propagande, a njegova upotreba, unatoč novim medijima, ostala je raširena i dandanas, prvenstveno u izbornim kampanjama širom svijeta.
Foto: Ž.G.
- Najstariji prikazani plakat je iz 1929. godine, iz vremena Karađorđevića i Kraljevine Jugoslavije. Prikazuje proslavu kraljeva rođendana. Takve obljetnice uvijek su se bilježile plakatima. Meni su najzanimljiviji, a u ovoj izložbi su i najbrojniji, plakati iz vremena Drugog svjetskog rata. U svijetu i Hrvatskoj, to je vrijeme obilježila masovna produkcija plakata - primarno zbog ratne propagande. Naime, poznato je da su se ratovi gubili zbog loše strategije u tom smislu. Važno je imati na umu da je veliki dio pučanstva tada bio nepismen pa su se plakati morali jasno obraćati i onima koji nisu znali čitati. Zato su tako vizualno atraktivni. Što i koliko znače vidljivo je čak i danas, kad se od plakata ne odustaje bez obzira na sve druge načine marketinga. I dalje privlače poglede te mogu utjecati na promjenu razmišljanja i stajališta promatrača. Ako su dobro vizualno i sadržajno napravljeni, danas također izazivaju reakcije. - kazala je Katarina Aladrović-Mehandžija.
Vrijednoj ekipi slavonskobrodskog Arhiva ovo nije prvi put da kroz plakate nastoje prikazati duh jednog vremena. Godine 2014. kreirali su izložbu o 'Kulturi Broda kroz zbirku plakata', a 2018. su se osvrnuli na 'Brodski sport kroz zbirku plakata'. Ni ova neće biti posljednja. Želja im je, kažu, pokazati građanima kakvo blago kriju u Arhivu te smatraju kako ono ne bi trebalo biti rezervirano samo za uzak krug ljudi, istraživača, znanstvenika,...
