SLAVONSKI BROD - Dok se novom mirovinskom reformom osiguranicima radni vijek produžuje do 67. godine starosti, braniteljima je novim zakonom omogućeno snižavanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu, čime je aktualna mirovinska reforma ministra Pavića, troškove mirovinskih prava odobrenih braniteljima prevalila na leđa ostalih građana, piše tportal.

No, to je tek jedna od povlastica koje država omogućava braniteljima i veterenima, a za koje je, prema pisanju tportala, i Europska komisija u svojim izvještajima u više navrata upozoravala kako su one ekonomski problematične i društveno nepravedene.

Jesu li brantielji uistinu povlaštena kategorija u hrvatskom društvu? 

Na osnovi novih prava, proračun Ministarstva branitelja u 2018. godini narastao je za 15 posto, na 1,3 milijarde kuna. Pritom treba naglasiti da se iz njega pokriva manji dio braniteljskih potreba, a lavovski dio troškova financira se iz mirovinskog fonda.

Daleko najveća stavka u izdacima za braniteljsku populaciju su braniteljske mirovine, a ostvaruju se po posebnim propisima. Prema posljednjim podacima HZMO-a, braniteljske mirovine prima ukupno 113.807 hrvatskih branitelja ili članova njihovih obitelji. Od ukupnog broja, 71.366 branitelja prima mirovinu po osnovi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u prosječnom iznosu od 5616 kuna, a 35.659 branitelja prima mirovinu priznatu prema općim propisima, ali uz povlastice iz spomenutog zakona u prosječnom iznosu od 2511 kuna. Tu je još 6782 pripadnika HVO-a s prosječnom mirovinom od 2964 kune. Riječ je o ukupnom godišnjem trošku od 6,1 milijardu kuna, koji čini 15,7 posto svih mirovinskih troškova.

Iz budžeta Ministarstva branitelja najveći dio odlazi na socijalnu pomoć (opskrbnine) i naknade sudionicima i žrtvama rata, za što je u 2017. godini utrošeno 684,9 milijuna kuna. Za skrb, što podrazumijeva programe psihosocijalne pomoći, stručnog osposobljavanja i zapošljavanja, finacniranje projekata udruga, utrošeno je nešto malo više od 131 milijun kuna, dok je za stambeno zbrinjavanje lani otišlo 82,3 milijuna kuna., pojašnjava tportal.

No niti to nije sve. Tu je oslobađanje od naknade za prenamjenju poljoprivrednog u građevinsko zemljište, carinske i porezne olakšice za određene kategorije, oslobađanje od pristojbi, ali i participacija u zdravstvu. O prednostima pri zapošljvanju brantielja i članova njihovih obitelji te prednosti njihove djece kod smještaja u domove ostatak građana gotovo sve zna i dio ih već godinama zbog toga negoduje. Tim više, što među braniteljima ima onih koji su financijski dobro osigurani (uspješni privatni poduzetnci, imućni nasljednici) kojima, smatra dio ostatka hrvatskih građana, braniteljske povlastice i nisu potrebne.

Činjenica je da nitko od branitelja u rat nije krenuo s namjerom da si osigura povlasticu, nego su krenuli braniti zemlju boreći se za bolje i zdravije okruženje u kojem će živjeti i oni sa svojim obiteljima, ali i ostali građani. No, danas - više od 20 godina nakon završetka rata - došli smo u situaciju kako, za razliku od Domovinskog rata kada su građani u hrvatskog branitelja gledali s ponosom, danas u njima vide samo one koji bolje žive i imaju više od njih. A za to su krivi i sami branitelji. Jer među njima ima i onih korisnika braniteljskih posvlastica koji ih borbom nisu zaslužili i takve bi sami trebali prozvati. Jer, nije da nema slučajeva u kojima pravi branitelji nisu iskoristili svoja prava dok njihovi 'suborci' - koje na terenu nisu često viđali - imaju sve i sva.

Kako se braniteljska prava u pravilu odnose na braniteljsku populaciju u cjelini, neovisno o imovinskom statusu pojedinca, kao moguće rješenje nepravde, ali i pomirbe između običnog puka i branitelja, stručnjaci predlažu uvođenje imovinskog cenzusa.