MINISTARSTVO rada i mirovinskog sustava finalizira nacrt mirovinske reforme koji šalje u javnu raspravu, unatoč tome što su sindikati, a potom i mirovinski fondovi, objavili kako ona neće uspjeti osigurati preduvjete za dugoročnu stabilnost mirovinskog sustava i bolje mirovine u budućnosti, piše Glas Slavonije.

"Priznati proporcionalno pravo na dodatak svim osiguranicima koji štede u drugom stupu značilo bi ispraviti nepravdu, odnosno izjednačiti u pravima sve građane."

Kako ističu članovi Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), "dugoročnu stabilnost i održivost mirovinskog sustava može osigurati jedino nastavak reforme u smjeru jačanja drugog stupa, jer demografski trendovi upozoravaju kako je sustav međugeneracijske solidarnosti teško održiv u sadašnjem obliku."

Protiv diskriminacije

UMFO smatra kako predložena reforma dovodi u pitanje opstojnost drugog mirovinskog stupa. "Nadalje, reforma nije pravedna jer stvara razlike među hrvatskim građanima, odnosno ne uvažava interese i prava velikog broja hrvatskih građana koji štede u drugom mirovinskom stupu, a njih je gotovo milijun i 800 tisuća. Stav udruge je da nije pravedno ni prihvatljivo diskriminirati građane koji štede u drugom mirovinskom stupu zbog toga što dio doprinosa, u skladu sa zakonom, uplaćuju i u drugi stup", upozorava UMFO.

UMFO je pripremio izračune o isplativosti mirovinske štednje u drugom stupu te predlaže, kako navodi, pravedno rješenje koje će izjednačiti prava svih budućih umirovljenika. To rješenje je, ističe UMFO, da se i osiguranicima drugog stupa prizna pravo na dodatak na mirovinu - proporcionalno postotcima uplata obveznih mirovinskih doprinosa. "Priznati proporcionalno pravo na dodatak svim osiguranicima koji štede u drugom stupu značilo bi ispraviti nepravdu, odnosno izjednačiti u pravima sve građane. Troškovi tog prijedloga u prvim godinama primjene iznosili bi 2019. godine oko 27 milijuna kuna, 2020. oko 53 milijuna, 2021. oko 89 milijuna, 2022. oko 140 milijuna kuna. "Tek nakon 2030. godine troškovi proporcionalnog dodatka na mirovinu premašili bi milijardu kuna", navode mirovinci. Traže i da sastavni dio reforme bude korekcija limita ulaganja obveznih mirovinskih fondova te da Vlada RH oslobodi imovinu i projekte u koje će obvezni mirovinski fondovi moći ulagati.

"Ako bi obvezni mirovinski fondovi dobili mogućnost povećanog ulaganja u nacionalno gospodarstvo, korist bi bila višestruka: javni dug bi se mogao smanjiti za oko 5,3 posto BDP-a, trošak kamata koje plaća država smanjio bi se za oko 820 milijuna kuna godišnje, a otvorila bi se i mogućnost za daljnje dokapitalizacije i razvoj kompanija uz unaprjeđivanje korporativnog upravljanja te transparentnosti poslovanja. Već samo smanjenje troška kamata bilo bi pri tome približno dovoljno da se na taj način kompenzira budući trošak dodatka na mirovine", navodi UMFO. U konačnici, pozdravlja činjenicu što je prihvaćen njihov prijedlog da se prilikom izračuna i usklađivanja mirovina iz drugog stupa napusti tzv. švicarska formula te da se ubuduće provodi usklađivanje s inflacijom. Napuštanje "švicarske formule" rezultirat će povećanjem mirovina od pet do 10 posto, predviđaju mirovinci.

Prema sadašnjem prijedlogu Ministarstva rada, svi građani koji su obavezno uključeni u drugi stup kapitalizirane mirovinske štednje, a riječ je o rođenima 1962. godine i mlađima, moći će birati hoće li im se u trenutku umirovljenja mirovina isplaćivati iz oba stupa ili će svoju kapitaliziranu štednju prebaciti u prvi stup (generacijska solidarnost) te tako ostvariti pravo na dodatak od 27 posto. Predviđa se da će se oko 97 posto osiguranika vratiti u prvi stup jer će im dodatak osigurati veću mirovinu. Kombinirana mirovina iz prvog i drugog stupa isplatit će se samo onima s izrazito visokim plaćama.

Ministarstvo radi jačanja drugog stupa predlaže povećanje stope doprinosa za 0,5 postotnih bodova svake druge godine. Tako bi se od 2020. stopa doprinosa za drugi stup povećala na 5,5 posto, a od 2022. na šest posto. Istovremeno bi se u istom iznosu smanjila izdvajanja za prvi stup. Planira se i proširenje mogućnosti ulaganja za obvezne mirovinske fondove.

Duži radni vijek

Produljenje radnog vijeka zahvatit će sve rođene 1964. i kasnije te će za punu starosnu mirovinu morati raditi do 67. godine. Paralelno s produljenjem radnog vijeka, ubrzat će se izjednačavanje uvjeta za žene i muškarce pa će već 2031. za punu starosnu mirovinu svi morati raditi do 67. godine. Prilagodba na duži radni vijek trajat će idućih 13 godina.

Država planira i strože kažnjavanje prijevremenog umirovljenja. Svima koji odluče ići u prijevremenu mirovinu s minimalno 35 godina staža oduzimat će se 0,34 posto po mjesecu, odnosno 4,08 posto po godini ranijeg umirovljenja. Maksimalno umanjenje za osobu koja pet godina ranije odlazi u mirovinu iznosit će 20,4 posto. Reforma ukida i pogodnosti za kategoriju dugogodišnjih osiguranika, koja se odnosi na osobe koje su vrlo mlade ušle u svijet rada. Po novim pravilima, u mirovinu će se moći ići s navršenom 61 godinom života (od 2027. sa 62 godine) i 41 godinom efektivnog staža. U prijedlogu mirovinske reforme su i prijedlozi za poticanje rada nakon umirovljenja. Trenutačno samo korisnici starosne mirovine mogu primati punu mirovinu i raditi do četiri sata na temelju ugovora o radu, a ubuduće bi to mogli i korisnici prijevremene mirovine. Trenutačno pravo na rad uz mirovinu koristi samo oko 10.000 osoba.