MNOGI mu ne mogu odoljeti, prije svega zbog njegovih ljekovitih svojstava i visoke nutritivne vrijednosti koju sadrži. Određena mana svakako mu jest neugodan zadah koji se širi iz onih koji ga konzumiraju, no unatoč tome češnjak je neizbježna namirnica u kuhinjama svih naših domaćinstava, ali, na žalost, ne i u domaćoj proizvodnji, piše Jutarnji list, čiji članak prenosimo u cijelosti.

Tek u posljednjih šest-sedam godina mladi poljoprivrednici, prije svega s područja Vukovarsko-srijemske županije, krenuli su u revitalizaciju ove vrijedne i tržišno jako konkurentne poljoprivredne kulture. Među njima je i Marijan Balić iz Ilače, danas 33-godišnji vlasnik OPG-a kojem je češnjak primarna kultura.

Zanimljiva je njegova priča. Odrastao je uz poljoprivredu i obradu zemlje s obzirom na to da su mu se roditelji, majka Mirjana i danas pokojni otac Pavo, cijeli život bavili samo poljoprivredom.

Marijan se nakon završetka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, gotovo pa na užas svoga oca, vratio kući i rekao: "Ja ne mogu raditi ništa drugo u životu nego biti poljoprivrednik!”

- Nikada me nije privlačio uredski posao i uvijek sam htio biti neovisan, biti svoj gazda. To je logičan slijed moga života - priča nam danas Marijan, koji se kući vratio kada su mu bile 24 godine. No, on je imao plan. Odlučio je da se neće baviti klasičnim ratarstvom, kakvim se cijeli život bavila njegova obitelj. Odabrao je povrtlarske kulture i u vrtu obiteljske kuće podigao plastenik od 320 četvornih metara.

Ozbiljan posao

U iduće četiri godine proizvodio je lubenice, batat, papriku za ajvar, rajčicu za kuhanje, zelenu salatu, cvjetaču...

- Tražili smo nišu s kojom ćemo krenuti baš ozbiljno, a onda sam slučajno u razgovoru s jednim gospodinom došao na češnjak i tu je kliknulo. Snimio sam tržište i uvidio da to može biti jako ozbiljan posao s obzirom na prilično veliku nestašicu domaćeg češnjaka i prevladavajući uvoz. To je bilo 2013. godine - rekao je Balić.

Počeli su sa 200 kilograma sadnog materijala na 2000 četvornih metara, učili i podizali količinu, najprije na hektar, pa na sedam i pol... Danas je, od 30 hektara svoje zemlje koju obrađuju, pod češnjakom 10 hektara. Ostatak čine uljana repica, pivarski ječam, soja i neke druge kulture, ali samo zbog plodoreda i održavanja kvalitete tla. Češnjak im je primarni proizvod u koji ulažu najviše rada, ali on generira i najveći dohodak.

- Trebalo bi nam još zemlje, jer rastemo i drugi izbor nemamo. Riješit ćemo i to - rekao je Balić, a onda ispričao priču o češnjaku.

- To ne može i ne želi proizvoditi svatko jer je proizvodnja izuzetno riskantna s obzirom na brojne rizike, među kojima su bolesti, nametnici, vremenski uvjeti... U ovih šest godina nismo imali normalnu godinu. Prošle smo godine 40 posto roda zaorali jer nam je u vrijeme vađenja palo 250 litara kiše po četvornome metru i mnogo ga je istrunulo jer nismo stigli sve izvaditi, a godinu prije bila je suša. U idealnim uvjetima, prema mojem mišljenju, urod bi trebao biti 6-7 tona po hektaru.

U Španjolskoj, koja je poslije Kine najveći proizvođač češnjaka, sve je posloženo, ondje imaju sustave za navodnjavanje, stogodišnje iskustvo... sve što mi nemamo. Bio sam tamo i oduševio se. Njima su prinosi 9-10 tona po hektaru, ali trenutno imaju hiperprodukciju i stvaraju nered sami sebi, ali i europskim proizvođačima jer time ruše cijenu - istaknuo je Marijan, u kojemu ipak živi i ekonomist, koji vječno ispituje tržište te traži nove načine da dodatno oplodi biznis. Tako se rodila ideja o proizvodnji crnog češnjaka.

Tajni proces

- Želim odmah demistificirati priču. Crni češnjak nastaje od ovog bijelog, koji već proizvodimo i onda ga stavljamo u preradu, odnosno na fermentaciju u specijalnim uvjetima i komorama s određenom temperaturom i vlagom određeni broj dana, nakon čega dobijemo crni češnjak - započeo je Marijan priču o svojem novom proizvodu, koji će se na tržištu prvi put pojaviti ove godine. Priprema za njegovu preradu malo je potrajala jer je riječ o tajnovitom postupku u komorama od kojih je svaka unikatna.

- Cijeli proces je tajna koju svaki proizvođač čuva i drži za sebe. Naime, nitko nema istu komoru jer ne postoji unificirana komora za crni češnjak, nego se svaka posebno priprema za taj proces. Ja sam kupio komoru kod određenog proizvođača koji ju je potom prema mojim željama i uputama prerađivao i nadograđivao kako bi bila spremna za provedbu procesa prerade bijeloga u crni češnjak. Puno sam o tome čitao, morao uključiti znanja iz strojarstva, prehrambene tehnologije, elektronike...  - objasnio nam je Marijan. On je drugi u Hrvatskoj koji ga proizvodi, ali takvih proizvođača ni u svijetu nema previše.

U inozemstvu

- To je premium proizvod koje bi svako domaćinstvo trebalo koristiti u svojoj prehrani, a kod nas je još relativna nepoznanica. Prednosti su mu višestruke. Možda je prva i najveća to što u odnosu na običan češnjak nema onog mnogima neugodnog zadaha. Prevladava slatkasti okus, pomalo kao balzamični umak, a procesom fermentacije u njemu se povećavaju antioksidansi i dobiva se superhrana, višestruko kvalitetnija i zdravija namirnica. Prema nekim istraživanjima, može smanjiti loš kolesterol, pomoći u regeneraciji jetre, smanjenju upala, povećava imunitet - istaknuo je Marijan.

Ove godine preradit će prve tone crnog češnjaka i bit će to oko 30 posto od njihove ukupne proizvodnje luka. Većinu crnog češnjaka prodavat će u inozemstvu jer je tamo veća potražnja i jer je znatno skuplji od običnog češnjaka. Pripremili su za to i posebno dizajniranu ambalažu, obilaze europske sajmove, a povratne informacije potencijalnih kupaca i više su nego obećavajuće. Marijan je do sada u proizvodnju češnjaka uložio oko 300.000 eura, no ulaganja tu neće stati jer je u planu i gradnja hladnjače te povećanje proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta, a samim time i otvaranje novih radnih mjesta.

Tu je važna uloga i njegove supruge Branke, također ekonomistice, inače iz Zagreba.