Krajem siječnja, na Županijskom sudu u Zagrebu, trebalo se održati pripremno ročište u predmetu K-Us-24/16, kojim se Višnjicu Mlinarić, bivšu zapisničarku u Kaznenom odjelu Općinskog suda u Požegi, tereti za zlouporabu položaja i ovlasti. Riječ je o popriličnom pravosudnom skandalu koji je buknuo sredinom travnja 2015. kada je otkriveno da je zapisničarka požeškog suda, Višnjica Mlinarić, godinama, potkradala državni proračun tako što je novac - koji su pravomoćno osuđene osobe plaćale za sudske troškove i kazne - stavljala u vlastiti džep.

Od stranaka je uzimala novac, a potom krivotvorene uplatnice stavljala u sudski spis. Na Općinskom sudu u Požegi nije bilo nikakve provjere je li novac stvarno uplaćen, no kad je tamošnji sudac (sada predsjednik tog suda, Damir Ronko) slučajno otkrio da s jednom uplatnicom u spisu nešto nije u redu, lavina se zakotrljala.

Telegram je u posjedu zapisnika o obavljenom nadzoru financijsko materijalnog poslovanja Općinskog suda u Požegi, koji je provela inspekcija Ministarstva pravosuđa od 20. do 24. travnja 2015. i na 39 gusto kucanih stranica objavila 16. rujna iste godine. Razlog dolaska inspekcije bili su medijski napisi o skandalu na Općinskom sudu u Požegi i pronevjeri novca. Rezultati nalaza su poražavajući.

”Netočni, nepotpuni i pogrešno iskazani podaci u poslovnim knjigama i evidencijama u suprotnosti su s temeljenim načelima proračunskog računovodstva: točnost, istinitost, pouzdanost i pojedinačno iskazivanje poslovnih događaja. Slijedom navedenoga zaključuje se da financijsko izvješće Općinskog suda u Požegi nije dalo istinitu informaciju o financijskom položaju i izvršavanju financijskog plana”.

Za takav propust propisana je dosta velika kazna

"Da su takvi propusti, kakve je na Općinskom sudu u Požegi utvrdio nalaz pravosudne inspekcije, uočeni u bilo kojoj tvrtki, sankcije bi bile drastične. Međutim, tadašnjoj predsjednici suda Snježani Polgar, nije se dogodilo ništa. Razlog je što je ona samo nastavila s praksom kakva je na sudu postojala godinama, uključujući i vrijeme njene prethodnice, Marije Balenović”, rečeno je Telegramu iz izvora Županijskog suda u Slavonskom Brodu.

Među propustima, utvrđenim provedenom inspekcijskim nadzorom, koji su obavile Nada Štajduhar, voditeljica Odjela nadzora nad financijskim i materijalnim poslovanjem pravosudnih tijela, te viša stručna savjetnica Marija Klišanin, spominje se kako se blagajničko poslovanje u općinskom sudu u Požegi ”ne obavlja na način primjeren vođenju blagajničkog poslovanja”, jer uplatnice nije potpisao likvidator ”što znači da je izostala kontrola blagajničkog poslovanja sudskim pristojbama”. Za takav propust, inače, za odgovornu osobu, zapriječena je kazna od 50 do 100 tisuća kuna.

Upravo je nevjerojatno da gotovinske transakcije na Općinskom sudu u Požegi godinama nisu evidentirane uplatnicama ili isplatnicama, već su ”primatelji gotovine potpisom u priručne bilježnice potvrđivali primitak novca”. ”Navedeni način postupanja s gotovinom”, stoji u inspekcijskom nalazu, ”neprimjeren je za računovodstveno poslovanje i netransparentan”. Za takav propust, također, zapriječena je novčana kazna od 50.000 do 100.000 kuna.

Izostanak bilo kakve kontrole poslovanja

Nadalje, u računovodstvu Općinskog suda u Požegi nije bila odložena knjigovodstvena dokumentacija temeljem koje bi bilo moguće obaviti kontrolu obračuna i isplate paušala za pokriće troškova goriva službenog automobila ili isplatu kilometraže za korištenje privatnih automobila u službene svrhe.

Posebno je zanimljiv slučaj automata za prodaju toplih napitaka u zgradi suda, koji su se knjižili na karticu priliva i odliva sredstava od iznajmljivanja poslovnog prostora. Međutim ugovor o najmu prostora postojao je samo za jedan aparat, utvrdio je inspekciji nadzor. Neslužbeno se moglo čuti kako je od novca za najam drugog automata kupovana kava za potrebe dijela zaposlenika suda.

Glavna knjiga Općinskog suda u Požegi vođena je na računalu u programu Foing – Nove iz Varaždina, no ”podaci iskazani na većini računa Glavne knjige nisu vjerodostojni”, stoji u nalazu, te se salda većine računa ”ne mogu uzeti kao vjerodostojna i istinita stanja”. Nadalje, glavna knjiga niz godina nije se uvezivala niti predočavala predsjedniku suda na potpis, što govori o potpunom izostanku bilo kakve kontrole poslovanja proračunskim sredstvima i vlastitim prihodima suda.

Službeno vozilo nigdje nije evidentirano

Potpuni kaos vladao je i u knjizi ulaznih računa. ”Pojedini ulazni računi imaju identični redni broj pod kojim su zavedeni u knjizi ulaznih računa”, stoji u inspekcijskom nalazu, ”pa tako na pr. postoje dva različita ulazna računa zavedena pod brojem 10-1 i tri različita ulazna računa po brojem 10-5”. Nadalje, u istoj knjizi nisu evidentirani datumi zaprimanja računa, a ”datum plaćanja nije naveden niti za jedan ulazni račun”! To, pak, stoji u nalazu, ”stvara iskrivljeni podatak o nepodmirenim obvezama”.

Porazan je i zaključak kako u knjizi blagajne ”poslovni događaji nisu analitički evidentirani (niti u izvještajima, niti na isplatnicama), a neki poslovni događaji (isplata akontacije za službena putovanja, te akontacije za kupnju goriva), nisu uopće niti evidentirani kroz blagajnu”.

Zvuči nevjerojatno, no istinito je – službeno vozilo Škoda Fabia, koje je sud rješenjem Ministarstva pravosuđa dobio na korištenje za razdoblje od pet godina, nije evidentirano u glavnoj knjizi, kao ni u godišnjem financijskom izvješću. Što se pak drugog službenog vozila tiče (Fiat Tempra) za koje je sud još 3. veljače 2010. tražio i dobio suglasnost Ministarstva pravosuđa da ga proda, sud je i dalje zadržao i koristio još četiri godine ”uglavnom za dostave po gradu”. A evidencija potrošnje goriva ”vođena je ručno kroz bilježnicu koja se koristi samo u tu svrhu”.

Porazan nalaz blagajničkih izvještaja

Prava katastrofa bilo je i vođenje putnih naloga. U inspekcijskom nalazu doslovce stoji kako ”evidencija putnih naloga ne opravdava svoje postojanje, budući da ne sadrži sve potrebne podatke koje evidencija putnih naloga mora sadržavati”: svrha službenih putovanja, datum polaska na službeni put, pojedinačni troškovi nastali na službenom putu (dnevnica, putni trošak, trošak smještaja i ostali troškovi), te ukupan iznos troškova nastalih na službenom putu”. Ništa od toga nije postojalo.

Porazan je i zaključak inspekcijskog nalaza o blagajničkim izvještajima. ”Ne postoje blagajnički izvještaji s iskazanim isplatama i uplatama gotovine … iz kojih bi se moglo iščitati stanje novca i eventualni utroška vlastitih prihoda”. I još jedan nevjerojatan podatak – Općinski sud u Požegi nije iskazao ostvarene prihode od kamata na svom redovnom žiro računu, koje je bio obvezan uplaćivati na račun Državnog proračuna.

Ovi propusti samo su dio nalaza inspekcije

Kad je u pitanju kontrola rashoda i prihoda u Općinskom sudu u Požegi, zaključak inspekcije je poražavajući: ”Netočni, nepotpuni i pogrešno iskazani podaci u poslovnim knjigama i evidencijama u suprotnosti su s temeljenim načelima proračunskog računovodstva: točnost, istinitost, pouzdanost i pojedinačno iskazivanje poslovnih događaja. Slijedom navedenoga zaključuje se da financijsko izvješće Općinskog suda u Požegi nije dalo istinitu informaciju o financijskom položaju i izvršavanju financijskog plana”.

Nabrojani propusti samo su dio nalaza iz inspekcijskog nadzora, no i oni dovoljno govore o nevjerojatnim javašluku i krajnjoj aljkavosti poslovanja Općinskog suda u Požegi, tijela koje bi trebalo biti uzor drugima kako se zakonito obavlja poslovanje. Zato nije ni neobično da je u tom pravosudnom tijelu godinama bilo moguće potkradati državni proračun, onako kako je to činila bivša zapisničarka tog suda, Višnjica Mlinarić. Nažalost, ona će, kao ”najsitnija riba” jedina zbog toga odgovarati.

Izvor: Telegram