Kandidatima za Hrvatski sabor koji, prema relevantnim anketama, imaju šanse prijeći izborni prag, SBplus je postavio pet 'skromnih' pitanja. Upit smo poslali HDSSB-u, HDZ-u, HSLS-u, HSP-u, HSP-u dr. Ante Starčević, HSS-u, Hrvatskim laburistima, Kukuriku koaliciji i Listi Ljube Jurčića.
Pristigle odgovore Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) objavljujemo.

Kako povećati učinkovitost i konkurentnost malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, pred izazovima Europske unije?

Kroz usmjeravanje poljoprivrednih proizvođača na proizvodnju u skladu s tržišnim potrebama, a korištenjem poljoprivrednih površina u skladu s dobrom poljoprivrednom i ekološkom praksom, osiguranjem većih iznosa proračunskih sredstava te edukacijom poljoprivrednika o načinu korištenja sredstava strukturnih fondova EU, omogućit će se povećanje učinkovitosti i konkurentnosti malih Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).

Povećanje tržišta, ulaskom u EU, omogućiti će plasiranje proizvoda diljem EU bez administrativnih i carinskih barijera, a u konačnici će sve ovo dovesti do zadržavanja stanovništva u ruralnim područjima.

Kako smanjiti broj zaostalih predmeta u pravosuđu i skratiti rok trajanja sudskih parnica?

Svi propisi iz područja pravosuđa u Republici Hrvatskoj morali su se uskladiti sa standardima i pravnom stečevinom EU, što je i učinjeno. Nakon donošenja ovih propisa pristupilo se teritorijalnom preustroju pravosudnih tijela, a u postupku je rješavanje ljudskih resursa, odnosno kadrovsko popunjavanje te osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za rad pravosudnih tijela prema usvojenom programu Vlade RH.

Pokazatelji koji su nam dostupni, vezano za uspješnost rada pravosudnih tijela u Brodsko-posavskoj županiji, na razini su prosjeka RH (šest mjeseci zaostatka), a popunjavanjem stručnim i odgovornim kadrovima sasvim realno se očekuje poboljšanje ovih omjera ažurnosti sudova. Smatramo da pravosuđe u jednom manjem postotku participira u doprinosu razvojnim procesima RH, prvenstveno trgovački sudovi. Razvoj gospodarstva i ostalih društvenih segmenata ne ovisi o nekim parnicama, nego o razvojnim projektima na razini države, državnih poduzeća ili samih trgovačkih korporacija. Naravno, isključuje se korupcija koju treba u kontinuitetu pratiti i poduzimati sve mjere za njeno maksimalno eliminiranje iz poslovanja.

Kako bolje povezati obrazovanje i tržište rada?

Krajnji cilj, i središnje i lokalne vlasti, zasigurno je učinkovito povezivati obrazovanje i tržište rada. Međutim, teško je, u današnjim uvjetima svjetske krize, krize u EU i hrvatskom okruženju, to ostvarivati. Međutim, usprkos svemu Hrvatska vlada poduzimala je i poduzima još uvijek konkretne mjere, kao što su:

- transformacija strukovnog obrazovanja i izmjena u nazivu pojedinih zanimanja, a u okviru projekata utvrđuju se kriteriji za ocjenu kompetencija nakon završetka srednjoškolskog strukovnog obrazovanja;
- preporuka Vlade RH da se putem Zavoda za zapošljavanje upisne kvote u srednje škole usklađuju s potrebama tržišta rada.

Međutim, treba imati na umu da pravne i fizičke osobe nisu više obvezne prijavljivati svoje potrebe za određenim zanimanjem, pa je to jedna od poteškoća ostvarenja navedene preporuke Vlade RH;

- kod odobravanja stipendija i drugih vidova financijskih potpora za školovanje na teret sredstava proračuna ili gospodarskih subjekata jesu deficitarnost zanimanja, pa je i to jedan vid povezivanja obrazovanja i stvarnih potreba na tržištu rada za takvim zanimanjem.

Je li moguće unatoč Zakonu o općem oprostu napraviti lustraciju prema osobama koje su sudjelovale u srpskoj pobuni protiv Republike Hrvatske?

Sam pojam lustracije, u praktičnoj primjeni, predmnijeva postojanje formalno-pravnog uporišta za provođenje postupka lustracije. Ukoliko nema zakonskih i podzakonskih akata, nema mogućnosti provođenja postupka koji je procesni imperativ. Republika Hrvatska nije donijela Zakon o općem oprostu, pa se postavlja pitanje je li moguće provesti postupak i neku osobu isključiti iz političkog života. Očito nije moguće, danas, nakon poodmaklih godina od prestanka komunističkog sustava, a bez propisane procedure ostvariti cilj na koji Vi upućujete u svom pitanju.

Kojim mjerama treba omogućiti decentralizaciju Hrvatske i time jačanje Slavonije i Baranje?

Prije svega fiskalnom decentralizacijom odnosno promjenom porezne politike kroz značajnije povećanje udjela županija te gradova/općina u zajedničkim porezima (porez na dohodak) te kroz decentralizaciju vlastitih državnih poreza (porez na dobit) na način da se isti dijele između države i lokalne razine u kojoj se stvaraju.

Također, provedbom Strategije regionalnog razvoja RH na NUTS 2 (regije) i NUTS 3 razini (županije) te njenih strateških ciljeva:
- bolje povezanosti regionalnih razvojnih potreba s dostupnim nacionalnim i EU sredstvima namijenjenim regionalnom razvoju
- osiguranjem posebne potpore područjima s društveno-gospodarskim teškoćama (upravo naša regija Panonska Hrvatska)
- smanjenjem negativnih učinaka državnih granica na pogranične županije (projekti prekogranične suradnje).