Premda je prošle godine promijenjen Zakon o državnim službenicima koji je olabavio otpuštanja u državnoj upravi, i dalje je kod poslodavca Države teško dobiti otkaz. Izvanredni otkaz službenik može dobiti samo ako je primio mito, nanio znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu instituciji u kojoj radi ili ugrozio nečiji život. Otkaza je, u deset godina, bilo svega 50-ak jer o njima konačnu odluku donosi službenički sud.
PREMDA je prošle godine promijenjen Zakon o državnim službenicima koji je olabavio otpuštanja u državnoj upravi, i dalje je kod poslodavca Države teško dobiti otkaz. Izvanredni otkaz službenik može dobiti samo ako je primio mito, nanio znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu instituciji u kojoj radi ili ugrozio nečiji život. Otkaza je u deset godina bila svega 50-ak jer o njima konačnu odluku donosi službenički sud.
'Ma ne možeš im dati otkaz i da hoćeš. Može biti i lopov i tući kolege na poslu. Najsmješnije je od svega što su mnogi, kada su doznali da im prijeti otkaz, tome doskočili tako što su na brzinu postali sindikalni povjerenici. A otkaz bez suglasnosti tog istog sindikata ne mogu dobiti. Zaštićeni su kao lički medvjedi', tim riječima jedan bivši predsjednik Uprave javnog poduzeća pojašnjava koliko je moćan kolektivni ugovor državnih službenika i zaposlenika u državnim i javnim poduzećima i na koji ih način štiti Zakon o radu, piše
Jutarnji list. Slaže se kako su izmjene Zakona o radu, koje među ostalim od Vlade traži i MMF, nužne.
Ekonomski analitičari već godinama upozoravaju da su u javnom sektoru nužna otpuštanja, odnosno da je u državnoj i javnoj upravi od 20 do 27 tisuća ljudi viška. Za otpuštanje 27 tisuća službenika u javnom sektoru, u trenutku dok je postojeći Zakon o radu na snazi, bilo potrebno osigurati oko 3,5 milijardi kuna za njihove otpremnine jer je prosječna otpremnina za radnika u javnom sektoru oko 100 tisuća kuna, dok za radnika u javnom poduzeću iznosi oko 200 tisuća kuna.
Ekonomski analitičar
Željko Lovrinčević napominje da u državnom proračunu nije predviđena niti lipa za otpremnine, što znači da značajnih otpuštanja neće biti.'Kada bi se ta sredstva i osigurala, bile bi potrebne tri-četiri godine, dakle cijeli jedan mandat Vlade, da se počnu pokazivati prvi rezultati tih rezova. Ujedno, svi ti radnici imali bi pravo na naknadu sa Zavoda za zapošljavanje, što zahtijeva dodatna sredstva', kaže Lovrinčević.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prosječna naknada za nezaposlenu osobu u 2011. godini bila je 1556 kuna na mjesec, dok je prosječno trajanje nezaposlenosti na dan 31. prosinca 2011. bilo 9,4 mjeseca. U toj hipotetskoj situaciji otpuštanje 25 tisuća službenika u državnoj i javnoj upravi državu bi stajalo dodatnih 40 milijuna kuna na mjesec, odnosno ukupno više od 360 milijuna kuna za njihov prosječan boravak na burzi.
Dakako, ovoj računici treba dodati i činjenicu kako promatrani zaposlenici, godišnje, državu koštaju oko 2,8 milijardi kuna, za koliko bi trebalo umanjiti trošak njihova otpuštanja. Drugim riječima država treba osigurati, dodatno, jednu milijardu kuna kako bi, sukladno Zakonu i kolektivnim ugovorima, tijekom jedne godine, otpustila 27 tisuća svojih činovnika, ako su višak.
