SLAVONSKI BROD - Neodoljivi miris pečenja domaćeg kruha, u krušnim pećima, koji se širi ne samo dvorištima nego i selima brodskog Posavlja, oduvijek privlači i građane susjednog Slavonskog Broda u potrazi za onima kod kojih se takav kruh može "nabaviti" jer ga nema na policama brojnih pekarnica.

U registru obrtničke komore i pekara ovoga grada, naime, takvih proizvođača nema, pa se, po mišljenju mnogih, najbolji kruh- može kupiti samo ispod tezge (ili na tezgi ako nema inspektora) na Gradskoj tržnici, iz automobila na dogovorenoj lokaciji ili na kućnom pragu nekih majstorica. Tako je popularni 'točak', jedini kruh koji se nekada pekao u krušnim pećima svakog domaćinstva, a koji danas mnogima budi sjetu na djetinjstvo - ukusne velike 'šnite' namazane sa pekmezom ili masti - postao raritet.

A mogli bi zasukati rukave, sagraditi malu krušnu peć i barem za gušt povremeno, u zoru, zamijesiti kvas, germu, brašno…

A zašto je tome tako teško uspijevamo doznati. Proizvođači, što je razumljivo, nerado svjedoče, jer ipak je riječ o radu na crno. No, neki pak kažu kako su pokušali s registriranim obrtom ali im se nije isplatilo jer se radi o relativno malim količinama od kojih nema zarade kada se plati porez, brašno, sol, drva... Pri tome i ne računaju na svoj trud, a on nije mali.

Gotovo cijeli dan je potreban za jednu 'turu' pravog domaćeg kruha. Baka Manda ga je pekla šest desetljeća, a sada pomaže mlađima, vrijednim uputama. "Kvas pomiješan sa germom stoji cijelu noć, ujutro se dodaje brašno, sol, voda, pa se dugo ručno mijesi i ostavi na toplom dok ne naraste, opet se premijesi i stavlja u 'simplice', tijesto se diže još četvrt sata, a onda stavlja u dobro zagrijanu krušnu peć" osnovni je recept, uz moguće varijante sa dodavanjem krumpira u tijesto, kupusnog lista na kojem se peče...

Sve u svemu za turu kruha iz krušne peći, osim potrebnih sastojaka i drva, treba i puno fizičke snage te gotovo cijeli dan. "Najvažnije je dobro ga ručno izmijesiti i unijeti dušu u sve, samo tako ostaje svjež i sedam dana", dodaje mlada majstorica, koja ga peče za obitelj i prijatelje.

U registru obrtnika na širem području grda, do sada, nije bilo proizvođača domaćeg kruha, potvrđuje tajnica Željka Pergl. "Osim što bi trebali imati odgovarajuću stručnu spremu i tehničke preduvjete, teško bi im se isplatilo proizvoditi male količine, a ako bi se pekle veće količine (strojno) onda to ne bi bio isti kruh", smatra Pergl.

Rješenje bi, možda, bila njegova zaštita - kao brenda, uz kulin, šljivovicu… potvrđuje Ivan Kuprešak , predsjednik sekcije pekara, kojih na širem području Grada ima 45, no domaći kruh, iz krušne peći, tu se ne može naći, jer proizvođači, kaže, nemaju preduvjete za proizvodnju. "Jedini legalni način je priprema i ponuda gostima u okviru OPG-a, ali se ne može dalje prodavati".

Kako će se, ulaskom u Europsku uniju, sve više stezati sanitarni i zdravstveni uvjeti, vezani uz ponudu prehrambenih artikala, uskoro će najvjerojatnije završiti i razdoblje "inspekcijskog gledanja kroz prste" prodaji na crno, pa će mirisni "bakin kruh" i Slavonci moći kušati samo na OPG-ima. A mogli bi i zasukati rukave, sagraditi malu krušnu peć i barem za gušt povremeno, u zoru, zamijesiti kvas, germu, brašno…