JEDAN od vodećih javnih protivnika lockdown-a u Hrvatskoj, matematičar, investitor i analitičar Nenad Bakić, iskoristio je društvene mreže kako bi još jednom sa širom javnosti podijelio svoje mišljenje o tomu da su se prihodi restorana i kafića (tijekom druge faze njihova zatvaranja uslijed koronakrize) prelili u trgovačke lance te, stoga, nisu pomogli suzbijanju širenja koronavirusa. Napomenuo je, pritom, kako se u svojoj analizi oslanja na službene podatke MinFin pa i sam griješi ako su te informacije pogrešne. Njegov tekst prenosimo u cijelosti, povodom današnje vijesti Glasa Slavonije o tomu kako do 1. ožujka neće biti ništa od otvaranja ugostiteljskih objekata.

Prije nekoliko dana Ministarstvo financija objavilo je pregled fiskaliziranih računa za prosinac u kojemu su jako zanimljive stvari.

Fiskalizirani računi u ugostiteljstvu, „56 - Djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića" pali su prosincu u odnosu na prosinac prošle godine ogromnih 80 posto ili 840 milijuna kuna.

Istvovremeno, računi u „47.11 - Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hrane, pića i duhana" porasli za 25 posto, za oko 860 milijuna kuna (to su lanci kao Konzum, Lidl, Spar, Plodine,...)

Cijeli sektor G (Trgovina i popravak vozila) je malo pao (5 posto) i čini se kako u svim ostalim dijelovima sektora nema tako značajnih promjena (najveća iduća promjena, vidljiva u podacima - koji nisu kompletni - je u motornim vozilima, oko 300 milijuna kuna).

Usluge smještaja su pale su pale 72 posto, za oko 140 milijuna kuna.

Naravno: Ove usporedbe nisu cjelovite, jer ne gledaju cijeli kontekst, recimo pad u ugostiteljstvu je i u studenom bio oko 30 posto. Da je toliko pao u prosincu, pad bi bio oko 500 milijuna kn. Detaljnu analizu napravite sami, ovo je samo uvod u temu ...

Što se dogodilo?

Vidim nekoliko mogućih razloga:

- Čini se da su ljudi pohrili u trgovine koje su praktički kao robne kuće, kao 'rekreativni shopping' kad je puno toga zatvoreno (za validaciju ove tvrdnje promislite o sebi). Kao podrška ovoj tvrdnji je da su računi u „472 - Trg. na malo hranom, pićima i duhan. Proizvodima" (to su mali dućani) pali za sedam posto

Zatvoreni restorani i kafići znače više ugošćavanja doma. Iskreno, jeste li čuli da je itko opomenut za kršenje epidemiološke mjere o maksimalno desetero ljudi na privatnim okupljanjima?

Nije se putovalo za praznike (većim dijelom si to mogu priuštiti imućniji) pa je bilo više bogatijih proslava doma.

Efekti

Umjesto oko milijardu prihoda u ugostiteljstvu i turizmu, trgovački lanci su prihodovali oko 850 milijuna kuna.

Stvorena vrijednost (plaće, porezi, dobit) u ugostiteljstvu je daleko veća. Primjerice, jedan od većih restorana u Zagrebu je 2019. za plaće izdvojio 40 posto troškova, jedan od vodećih lanaca oko šest posto. Efektivna porezna stopa ovog restorana je bila veća, valjda lanci imaju neke velike porezne štitove.

Osim ovoga učinka, država plaća ugostiteljima plaće, ne znam koliki je to trošak trenutno.

Trajni učinci su sigurna propast mnogih ugostitelja, stoga, manje plaće u tom sektoru, manja konkurencija i skuplje usluge građanima i tako dalje, o psihosomatskim i drugim učincima na zdravlje radnika i poslodavaca valjda ne moram govoriti.

Epidemiološki efekti

Ako je zaista po kućama puno više druženja, onda je negativni epidemiološki učinak možda i veći nego pozitivni kroz zatvaranje restorana i kafića, s obzirom na puno bolje (u prosjeku) epidemiološke uvjete u restoranima i kafićima. Osobno, ugošćavali smo i bili ugošćavani doma, kad bismo u normalnim okolnostima išli u restoran.

Anegdota

Prijatelj mi kaže kako nije mogao pronaći led na četiri benzinske i onda je tek u jednom lancu našao zadnje vrećice. Trgovac mu je rekao „Pa ne mislite valjda da samo Vi imate party?".

Smatram da bi kao prvi korak, s obzirom na epidemiološku situaciju, otvaranje terasa restorana i kafića bio pravi korak.