„HRVATSKI radnici najveće su žrtve lošeg radnog zakonodavstva i njegove još lošije primjene u praksi." - poručili su iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada kojeg, kao i svake godine, obilježavaju 7. listopada.

Kao jedan od najvećih problema hrvatskog radnog zakonodavstva navode organizaciju radnog vremena „koja omogućuje da čak dvoje od petero hrvatskih radnika radi prekovremeno jednom ili više puta svakog tjedna".

Otkrivaju kako, među njima, 60 posto to čini bez potrebnog pisanog naloga poslodavca, a za čak 40 posto onih koji rade prekovremeno takav rad nije ni evidentiran niti plaćen. Podatci su to proizašli iz istraživanja o radnom vremenu što ga je za SSSH, na nacionalno reprezentativnom uzorku, provela agencija Hendal u drugoj polovici prošle godine.

S obzirom na to da je upravo novinarsko zanimanje često pogođeno ili obilježeno lošom organizacijom rada, dakako, u ovom smo slučaju - iz potpuno subjektivnih razloga - na strani radnika.

Radno vrijeme ne može biti nametnuto, nego mora biti ugovoreno te su ga, kao takvog, dužni poštovati i radnik i poslodavac.

Mada su na obje strane, u radnom odnosu često oštro suprotstavljene, ljudi - SSSH-a je za ovu prigodu izabrao nesuvisao slogan koji kaže „Tražimo radno vrijeme po mjeri čovjeka, a ne poslodavca" - implicirajući time kako poslodavac nije čovjek te kako netko u tom odnosu treba biti privilegiran, a njegova 'mjera' mora biti uzeta kao superiorna.

U Protagorinu stavu prema kojemu je „čovjek mjera svih stvari - onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu" ogleda se temeljno načelo antropocentrizma. No, ljudi su, pritom, u svijetu jedno (ta mjera), a sve ostalo je ono drugo. I svi su u središtu svijeta. Drugim riječima, ne vrijedi da su oni međusobno jedno drugomu mjera (dakako, samo u Protagorinu svijetu).

Stručnjaci SSSH-a koji su slogan smišljali, mogli su se malo više potruditi jer ovako to izgleda kao neuspješna i potpuno diskriminirajuća obrana radnika (čovjeka) od poslodavca (čovjeka).