SLAVONSKI Brod ni ove godine neće zaobići pošast zvana Noć vještica, a englesko govorno područje za tu noć koristi termin „Halloween". Riječ je o običaju koji dolazi iz keltske narodne tradicije. A Kelti su nekad bili veliki narod koji je nastanjivao i pojedine prostore današnje Europe. Njihovim potomcima smatraju se Gali, Irci i Britanci. Prema njihovu kalendaru, Nova godina bi počinjala s prvim studenim, a vjerovali su kako u novogodišnjoj noći, demoni i zli duhovi silaze na zemlju i traže nezaštićeno tijelo koje bi zaposjeli. Po savjetu svećenika, Kelti bi donosili veću tikvu i u nju palili svijeću. Na taj način htjeli su kazati zlim silama i demonima neka odlaze u tikvu na svjetlo, a da zaobiđu ljude. Tako je ostalo do dana današnjeg. Jedina razlika je što većina niti ne zna zašto slavi Noć vještica. Ali kod nas je daleko bitnije slaviti, a ne znati što i zašto slavimo.
Ovakvi i slični običaji uvriježeni su diljem svijeta. U nekim dijelovima ove planete priređuju se svečanosti koje se drukčije nazivaju, ali imaju dosta sličnosti s Noći vještica, kao na primjer, poigravanje s nadnaravnim silama, prizivanje duha umrlih te poznato maskiranje u vještice, vilenjake i kojekakve zloduhe.
„Noć vještica izravno je povezana s okultizmom – kontaktiranjem s duhovnim silama koje mahom djeluju jezivo i zastrašujuće" stoji u djelu Encyclopedia of American Folklore.
Noć vještica prvenstveno se smatra tipičnom američkom svetkovinom, ali kada je u pitanju nešto iz Amerike onda nema sumnje da je to prihvaćeno u cijelom svijetu, bilo da taj dio nastanjuju kršćani, muslimani, budisti, nevjernici ili ostali.
Nakon Božića, Noć vještica je najprofitabilniji blagdan ili praznik, kako god ga nazvali. Noć vještica vrijedi milijarde i milijarde. Primjera radi, u Americi ljudi svake godine potroše gotovo deset milijardi dolara, pripremajući se i proslavljajući tu noć.
Modernizacija je omogućila lakše prihvaćanje svih vještica, a suvremeni je svijet bespogovorno sve to prihvatio i to sa zadovoljstvom. Čak je vještica doživjela i holivudizaciju svoga lika i utjelovljena je u gotovo svim horor filmovima kao simbol zla.
Rijetke su vjerske zajednice koje će se danas javno suprotstaviti ovoj pošasti i poganskom običaju. Sve se to prihvaća kao modernizacija društva, svojevrsna imitacija ili kulturna dominacija velike demokratske Amerike, sveprisutne svugdje. Nema ništa loše u njegovanju tikve, buče ili bundeve... i sa svijećom ili bez nje, sve dok ona jest izvor zanimanja ili iskonske ljepote koju Bog daruje. Kada se prijeđe granica toga, sve drugo je bogohuljenje, skrnavljenje i vjere i tradicije. To je Bogu ni malo ugodno djelo, a ništa korisno po društvo iz toga ne može proizaći. Dakako, izuzmemo li profit onih koji na lakovjernima zarađuju.
Religijske svete knjige, Biblija i Kur'an, strogo zabranjuju i kršćanima i muslimanima bilo kakvo bavljenje magijom ili sličnim stvarima.
U Bibliji je navedeno: „ Neka se kod tebe ne nađe nitko tko bi se bavio gatanjem, čaranjem, vračanjem i čarobnjaštvom, nitko tko bi bajao, zazivao duhove i duše predaka…" (5. Mojsijeva, 18: 10,11.)
„Kršćani nisu ni svjesni da zapravo s nama slave naš blagdan. Nama je to drago." - izjava je jednog pripadnika vještičjeg kulta citirana u USA Today.
Islam ima kategoričan stav o ovim pitanjima - onaj tko se bavi bilo kojom vrstom magije, postaje nevjernik.
Današnji suvremeni čovjek koji sebe smatra najpametnijim u povijesti ljudskog roda koristi bundevu za Noć vještica, a poneki i sakrije svoje lice ispod te iste bundeve. Šteta je, pritom, veća za bundevu no za takvog čovjeka.
Isti taj čovjek ne zna kako je bundeva izuzetno hranjiva namirnica. Sadrži veliki postotak nama potrebnih minerala. A o njezinoj ljekovitosti da i ne govorimo. Bundeva ipak zaslužuje više prostora od ovog kojeg dadosmo čovjeku koji je zloupotrebljava.
Često naglašavam kako je kod nas nestala duhovnost i uopće se ne trudimo vratiti je. Duhovnost, vjerski blagdani i sve ono što je trebalo ostati, svedeno je na puki formalizam i beskrajno veliki materijalizam.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -