SLAVONSKI BROD - Pojedine ulice slavonskobrodskog Naselja Livada, najbrže su rastući dijelovi grada, barem kada je u pitanju izgradnja novih zgrada i obiteljskih kuća. A tamo gdje doseljavaju novi stanari, vrlo brzo se pojave i inkasatori Hrvatske radiotelevizije.

Svi koji imaju prijamnike, dužni su HRT-u plaćati pristojbu

Kako je poznato, plaćanje radiotelevizijske pristojbe HRT-u zakonska je obveza regulirana člankom 34. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji koji kaže kako je  „svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski ili televizijski prijamnik odnosno, drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa  na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom, dužan HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu".

Mada mnogi imaju štošta prigovoriti tom Zakonu, on je takav kakav jest te ga je, dok god vrijedi, nužno poštovati.

No, pitanje je što se događa kada pravila krše oni koji bi se trebali brinuti o provedbi tog Zakona.

Brođani neugodna iskustva ispričali za SBplus

Redakciji portala SBplus javila se skupina nezadovoljnih građana koja tvrdi kako je HRT-ov kontrolor u svom radu postupao krajnje neprofesionalno.

- Obilazeći naselja Marka Majstorovića i Franje Kuharića te Došenovu ulicu u Slavonskom Brodu, HRT-ov je inkasator, bez adekvatne provjere i sukladno vlastitoj slobodnoj procjeni, napravio popis novih obveznika pretplate. Rezultat svega su računi za pristojbu koji su stigli na naše adrese, ali na kombinacije imena i prezimena koje uopće ne postoje ili kod ljudi koji nikomu nisu dali svoje osobne podatke. Prezimena je, valjda, uzimao sa sandučića ili ulaznih vrata, a imena kako je koje „pohvatao" pa „ako prođe, prođe". S obzirom na to da među nama ima onih koji nisu ni vlasnici automobila niti koriste televizijske prijamnike, smatramo kako imamo i pravo ne plaćati pristojbu. Naša prava su narušena samim time što je netko do naših osobnih podataka dolazio na protuzakonit način. Svjesni smo da oni rade posao koji je omražen kod većine te da doživljavaju svašta, ali ne mogu se koristiti takvim trikovima kako bi obvezali ljude na nešto. Nitko ne može tvrditi nešto o drugoj osobi temeljem osobne procjene ili doživljaja. - za SBplus kazali su Brođani, dodavši kako im se sve čini kao 'lov u mutnom' pa 'tko se upeca - upeca'. To zasigurno nije ispravan način provođenja i kontrole provedbe neke zakonske odluke.

Većini su na adrese stigle uplatnice na iznos od 240 kuna (dakle, za tri mjeseca unatrag), a da nitko nije niti provjerio koliko dugo u svojim nekretninama žive. Radi se, naime, o 'mladim' naseljima u kojima su mnogi tek u procesu useljenja koji može potrajati mjesecima. Pitanje je tko i kako dokazuje koliki period netko stvarno živi na tom mjestu.

HRT: 'Navode različite razloge kako bi izbjegli zakonsku obvezu'

U nedovoljno informativnom odgovoru HRT-a portalu SBplus na takva pitanja nije odgovoreno. No, njime je potvrđeno kako kontrolori bez kriterija i stvarnih dokaza utvrđuju tko je potencijalni obveznik pretplate.

- U konkretnom slučaju HRT je napravio  analizu svih zapisnika koje su kontrolori HRT-a sačinili u ulicama koje su navedene u novinskom upitu portala SBplus. Nakon izvršene analize utvrdili smo kako su kontrolori HRT-a provodili kontrolu provedbe Zakona o HRT-u u dijelu obveze plaćanja mjesečne pristojbe, prema planu kontrole za period 20.-24. rujna 2021. godine. Kontrolori su u zapisnicima navodili različite razloge koje su potencijalni obveznici plaćanja mjesečne pristojbe izjavljivali kako bi izbjegli zakonsku obvezu, ali je u konačnici većina potencijalnih obveznika platila obvezu po zapisniku i time regulirala svoju zakonsku obvezu. HRT se u svom radu drži zakona te odbacuje bilo kakve insinuacije o suprotnom postupanju. Ističemo kako se obveznici rtv pristojbe u slučaju reklamacije uvijek mogu obratiti na adresu pristojba@hrt.hr ili na broj 01 634 3586. - za SBplus o brodskom su slučaju odgovorili iz RJ Marketing i Komunikacije Hrvatske radiotelevizije.

Pritom su iz HRT-a odbili dopuniti svoj odgovor i otkriti nam na koji način konkretno utvrđuju da su potencijalni korisnici obvezu nastojali izbjeći različitim razlozima te što bi točno stanari trebali učiniti s uplatnicama koje su stigle za nepostojeće osobe.

Ipak, prvotnim su odgovorom otkrili nešto drugo, a jako bitno. Platite li iznos prema uplatnici dostavljenoj na takav način (bez svih osobnih podataka, tek uz ime i prezime koje je kontrolor pribavio na tko zna koji način), vi - de facto - pristajete na njihova pravila igre i priznajete da ste obvezni plaćati pristojbu.

Kako odjaviti plaćanje pristojbe?

Ipak, Zakon jasno kaže kako ranije opisana osoba iz članka 34. „ne plaća mjesečnu pristojbu ako prijamnik odjavi". Način odjave prijamnika i kontrole plaćanja mjesečne pristojbe utvrđuje HRT svojom odlukom.

Na svojoj službenoj internetskoj stranici HRT sam pojašnjava kako odjaviti plaćanje pristojbe, za što postoji vrlo malo razloga. To su - neposjedovanje prijamnika u domaćinstvu, smrt ili odlazak u starački dom. Dakle, samo vas to može spasiti od HRT-a.

No, čak i onda kada nemate prijamnike, a vlasnik ste automobila, morate plaćati pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na vaše ime.

HRT vodi evidenciju obveznika mjesečne pristojbe u RH. Na vođenje i korištenje evidencije primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka.

Na što odlazi tih 80 kuna mjesečno?

Teoretski, ne može se prigovoriti tomu na što odlazi 80 kuna mjesečna pristojbe mjesečno. Čak se čini i logičnim da građani financiraju takav javni servis informiranja. Još kada bi on poštovao sve odredbe Zakona (pa bio potpuno neovisan), a ne samo one koje mu odgovaraju - gdje bi nam bio kraj.

No, vratimo se tomu na koji je način raspoređeno tih osamdeset kuna:

- 55 kuna (68,4 posto) izdvaja se za troškove proizvodnje programa
- 9 kuna (11,7 posto) izdvaja se za emitiranje uključujući i izdvajanja za Odašiljače i veze (OiV), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatsku udrugu za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) i Udrugu za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava ZAPRAF
- 3,5 kune (4,5 posto) izdvaja se za zakonska davanja (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, Vijeće za elektroničke medije i Hrvatski audiovizualni centar)
- 3,5 kune (4,4 posto) izdvaja se za troškove aktivnosti organizacijskih jedinica Hrvatske radiotelevizije koje su povezane s obavljanjem javne djelatnosti (Radna jedinica Pristojba Hrvatske radiotelevizije, Radna jedinica Arhiv Hrvatske radiotelevizije, Radna jedinica Interna revizija Hrvatske radiotelevizije)
- 9 kuna (11 posto) izdvaja se za troškove poslovanja (rezervacija, vrijednosno usklađivanje i financijski rashodi).

Rijetki su pošteđeni plaćanja pristojbe

Termin „oslobođene su obveze plaćanja", u Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji pojavljuje se tek dvaput. Priliku za uštedu pruža samo (pred)školskim ustanovama i drugim nakladnicima radija i televizije koji te uređaje trebaju za kontrolu vlastitog emitiranog programa.

Visina mjesečne pristojbe iznosi najviše 1,5 posto prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Danas je to 80 kuna, a u budućnosti će vrlo vjerojatno porasti.

Statistika je neumoljiva pa kaže kako prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža danas iznosi nešto više od četiri tisuće kuna. No, svima je jasno kako je to daleko od stvarne slike jer više od pola milijuna umirovljenika prima manje od tog iznosa. I to daleko manje.

Kako umirovljenik kojemu je mirovina 1800 kuna izdvoji 80 kuna za pristojbu - pitanje je čiji odgovor zasigurno uključuje opis čarobnjačkih sposobnosti preživljavanja. Ipak, neplaćanje tog ozbiljnog i važnog davanja može vas 'koštati' više no da propustite platiti režijske troškove. U tom će vam slučaju, naime, isključiti struju, vodu ili plin, ali neplaćanjem pristojbe HRT-u završit ćete na sudu, u blokadi,... Put je to nakon kojeg povratak normalnom životu za mnoge nije opcija.

Zaključimo tek kako poruka članka nije usmjerena na poticanje bunta prema zakonskim odredbama, nego na kritičko promišljanje i procjenu tuđih postupaka koji se čine - u najmanju ruku - izvan zakona. Naime, očigledno je potrebno osmisliti novi sustav evidencije obveznika plaćanja pristojbe, a ne stvari prepustiti 'lovu u mutnom'. Netko će se možda, baš kako bi uštedio tih 80 kuna mjesečno, odreći onoga što drugima predstavlja luksuz bez kojeg ne bi mogli (pre)živjeti. Što bi takav čovjek trebao učiniti kako bi u svoj stil života uvjerio HRT-ovog inkasatora?