SLAVONSKI BROD - O međunarodnom projektu Via Dinarica, najvećem krškom području u Europi, planinskom lancu  i  planinarskom putu koji povezuje sve zemlje  Dinarskog gorja, sinoć je u prepunoj dvorani planinarskog doma "Đuro Pilar" govorio predsjednik udruge Via Dinarica Croatia, vodeći planinarski publicist, vodič i instruktor HPS-a, urednik časopisa Hrvatski planinar i autor 27 knjiga o planinama, Alan Čaplar. 

Hrvatska ima 6000 kilometara markiranih  planinarskih putova i 160  planinarskih objekata koje već koristi 30 tisuća registriranih planinara.

Narode Dinarskog gorja stoljećima puno toga povezuje, povijest, kultura ali i jezik kojim se međusobno razumiju, pa su se oko zdrave inicijative okupili planinari, turistički djelatnici, nudeći svijetu ljepotu koju imaju. Oko 40 posto puta prolazi kroz Hrvatsku i toliko kroz BiH, zbog čega su one i nositelji tog razvoja.  Ideju je kao  vrijednost prije 12 godina prepoznao i podržao Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP), u BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj (uz potporu Ministrastva turizma, HGK, HPS, HGSS...) a  trasa je osmišljena i prvi put prohodana 2013.godine.

Put dug 1362 kilometra od podzemlja Dinarida - u Postojnskoj jami do najvišeg vrha Maja jezerca u albanskim Prokletijama, kroz 57 etapa, 78 domova i preko 82 planinska vrha, prva je prošla međunarodna ekipa. "Zanimljivo je da su cijeli put u komadu prvi prošli  iz ravničarskoj zemalja Nizozemci, pa Danci, kojima je to prava egzotika. Naravno i ostali europski narodi pa  Amerikanci, Kanađani...vođeni detaljnim web platformama viadinarica.com i viadinarica.hr, sa svim potrebnim informacijama na  hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, brojnim slikama i kartografskom podrškom što omogućuje sa GPS uređajem sigurno kretanje po hrvatskim planinama" navodi Čaplar.    

Dodaje kako put ima tri varijante, bijelu - koja prati visinsku zonu Dinarida, plavu - koja prati Jadransku obalu te zelenu za unutrašnji pojas Dinarida.  Za prolazak cijelog puta treba 40 do 60 dana (slični  postoje u svijetu poput  puta Sv.Jakoba u Španjolskoj), a on povezuje u smislenu cjelinu sve ono što područje prirodno nudi. "Tu ljudi još žive na autohtoni način, pa je i cilj projekta ukazati na potencijale i vrijednosti te omogućiti tim ljudima da razvijaju planinski turizam" ističe Čaplar o  Via Dinarici što je 2014.godine od časopisa Outdoor prepoznat kao najbolji  novi planinarski put na svijetu dok ga je prošle  godine časopis Geo uvrstio među top 10 destinacija na svijetu. Ove godine ga je i prestižni National Geographic uvrstio u najbolje destinacije svijeta koje treba posjetiti, a projekt je kandidiran i za nagradu Europski građanin koju dodjeljuje  EU parlament. Vrijednost je naime prepoznao i  EU parlament gdje je također ove godine održana konferencija te izložba o Via Dinarici.

Prvu ideju za Via Dinaricu dao je prije niz godina zaprešićki planinar i biciklist Gordan Papac, objavom na internetu što je  prepoznao UNDP u BiH. Zahvaljujući projektu do sada je obnovljen i uređen veliki broj planinarskih staza ponajviše u BiH, gdje je uređeno i 26 planinarskih domova iz sredstava USAID-a i UNDP-a. 

"U Hrvatskoj pak, cilj je naše planine učiniti još pristupačnijima, sigurnijima i infrastrukturu koja već postoji dodatno unaprijediti jer je to najveći neiskorišteni potencijal hrvatskog turizma. Uz more, planine imaju itekako što ponuditi i idealne su za povezivanje s morskim turizmom jer su u neposrednoj blizini, lako pristupačne, raznolike, zanimljive "... Hrvatska, podsjeća Čaplar, ima 6000 kilometara markiranih  planinarskih putova i 160  planinarskih objekata koje već koristi 30 tisuća registriranih planinara.

Cijelu priču potkrijepio je slajdovima prekrasnih živopisnih krajolika, čarobne prirode, i nizom zanimljivosti o hrvatskim prirodnim bogatstvima i njihovim potencijalima  što su velike  komparativne prednosti koje posebice stranci sve više prepoznaju.