BEZ obzira na trendove i savjete nutricionista, svinjska mast i suhomesnati proizvodi u Slavoniji nikad nisu izašli iz mode. Ono što su znali naši stari, danas ističu i stručnjaci. Iz članka Dalmacije Danas izdvajamo znanstveno dokazane činjenice o blagodatima tih domaćih proizvoda.

Mast je jedna od onih kontroverznih namirnica oko koje se i dan danas diže prašina u smislu - jesti ili zaobići. Iako se dugi iz godina smatrala lošom namirnicom, svinjska mast ima brojne benefite ako se koristi pravilno i umjereno. Iako se u kontekstu svinjske masti uvijek spominju zasićene masti i kolesterol, svinjska mast ima oko 40 posto zasićenih masti, oko 50 posto mononezasićene masti (najviše oleinske i palmitoleinske) i oko 10 posto polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA). - piše nutricionistica Andrea Bilandžija.

Svinjska mast bogata je vitaminima A, D i E, no osim toga, kao i sva ostala ulja i manoće, sadrži i dosta kalorija, zbog čega treba biti oprezan s korištenom količinom. Zapravo dnevni kalorijski unos iz masti ne bi trebao prelaziti maksimalnih 30 posto.

Osim što masnoće iz masti općenito pomažu i u apsorpciji vitamina, svinjska mast sadrži kolesterol koji se u tijelu pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcija.

Svinjska mast idealna je za prženje i termičku obradu hrane jer pokazuje najveću otpornost pri visokim temperaturama. Odnosno ima visoku točku dimljenja, zbog čega je jedno od najstabilnijih ulja za termičku obradu pri povišenim temperaturama.

Masti u slanini su oko 50 posto mononezasićene, a veliki dio njih je oleinska kiselina, ona ista koja se nalazi i u, hvalevrijednom, maslinovom ulju. Preostala masnoća u slanini je 40 posto zasićena i 10 posto višestruko nezasićena, uz pristojnu količinu kolesterola. Kolesterol u prehrani bio je problem u prošlosti, ali danas znamo da unos kolesterola ima manje učinke na razinu kolesterola u krvi.

Iako se i dalje vjeruje da visok unos zasićenih masnoća može povećati određene čimbenike rizika za bolesti srca, studije još uvijek nisu uspjele dokazati nikakve konkretne veze između unosa zasićenih masti i bolesti srca.

Meso je općenito izvor brojnih nutrijenata, pa tako i slanina. Osim proteina, u slanini možemo naći vitamine B skupine, selen, fosfor, željezo, cink itd. Još jedna stvar koju moramo imati na umu kod konzumacije slanine je činjenica da sadrži dosta soli zbog čega oprezni s unosom moraju biti ljudi koji pate od visokog krvnog tlaka.

Kupujete li slaninu, pripazite na mogući dodatak nitrata i nitrita koji ako se podvrgnu visokoj temperaturi prelaze u kancerogeni nitrozamin. Zbog toga bi slaninu bilo najbolje jesti u prirodnom obliku, a izbjegavati prženje na visokim temperaturama.

Na kraju, slanina je namirnica koja se ne jede u velikim količinama. Iako sadrži oko 400-tinjak kalorija na 100 grama i oko 40 posto od toga je masnoća, slanina je vrlo kvalitetna namirnica koja može itekako naći mjesto na tanjuru – ključ je, naravno, u umjerenosti i pravilnom baratanju ovom namirnicom u kuhinji.

A od povrća, uz navedeno, najbolje ide luk.

Luk je bogat hranjivim tvarima, ima malo kalorija, ali ima puno vitamina i minerala. Jedna srednja glavica luka ima samo 44 kalorije, ali donosi znatnu dozu vitamina, minerala i vlakana. Ovo povrće ima posebno visok sadržaj vitamina C, hranjive tvari koja je uključena u regulaciju imunološkog zdravlja, proizvodnju kolagena, obnovu tkiva i apsorpciju željeza. Vitamin C također djeluje kao snažan antioksidans u vašem tijelu, štiteći vaše stanice od oštećenja uzrokovanih nestabilnim molekulama koje se nazivaju slobodni radikali.

Luk je također bogat vitaminima B skupine, uključujući folnu kiselinu i vitamin B6 — koji igraju ključnu ulogu u metabolizmu, proizvodnji crvenih krvnih stanica i funkciji živaca.

Na kraju, oni su dobar izvor kalija, minerala koji je zaslužan za normalnu staničnu funkciju, ravnotežu tekućine, pravilan rad živčanog sustava , rad bubrega i kontrakciji mišića. Luk sadrži antioksidanse i spojeve koji se bore protiv upala, smanjuju trigliceride i razinu kolesterola – a sve to može smanjiti rizik od srčanih bolesti.

Njihova snažna protuupalna svojstva također mogu pomoći u smanjenju visokog krvnog tlaka i zaštititi od krvnih ugrušaka. Također je dokazano da luk smanjuje razinu kolesterola. Zbog mnogih korisnih spojeva koji se nalaze u luku, njegova konzumacija može pomoći u smanjenju visokog šećera u krvi. Luk ima antibakterijska svojstva i potiče zdravlje probavnog sustava, što može poboljšati imunološku funkciju.

Dodavanje više luka vašoj prehrani jednostavan je način da poboljšate svoje cjelokupno zdravlje.