SLAVONSKI BROD - Prve povišene temperature zraka od prije desetak dana znak su preuranjenog proljeća, no izvukle su vlasnike kuća u dvorišta i vrtove, kako bi pokupili lišće, granje i ostatke zime te  prekopali i oživjeli gredice sa novim sjemenjem i sadnicama.

Većini je važno da u svom i najmanjem povrtnjaku uzgoje barem dio povrća, od cjelogodišnje potrošnje, koje neće biti tretirano pesticidima i umjetnim gnojivima zbog čega će biti zdravije i ukusnije.

No, da bi biljke uspješno rasle i na kraju dale kvalitetne plodove, važno je kako ih i kada treba saditi, a stručnjaci savjetuju da se u veljači, ukoliko vremenski uvjeti to dozvoljavaju, na otvorenom prostoru može već posijati blitva, bob, cikla, mrkva, rokula, špinat, rotkvice, pastrnjak…

„Za razliku od prošle, ove je godine proljeće uranilo, ali gotovo tijekom cijele zime mogle su se saditi voćke, kao i bobičasto voće, maline, kupine. Ako su temperature u plusu, optimalna proljetna sadnja inače je do 15. ožujka. Kasnije postoje rizici od suše" kaže poljoprivredni tehničar Željko Marković s dugogodišnjim iskustvom u ovim poslovima.

Neke povrtne kulture se mogu već sada sijati, čak je preporučljiva ranija sjetva graška, boba.. jer vole hladnije tlo…kasnije se zbog visokih temperatura  može osušiti zemlja  pa je nicanje otežano" dodaje Željko.

Za ono pak sjeme koje je posebno sitno a klijanje  dugotrajno postoji i starinski savjet kako ga potaknuti na brže nicanje. Tako primjerice mrkvu, peršin, pastrnjak…, možemo držati u vlažnoj krpi na toplom mjestu nekoliko dana prije sadnje a kad nabubri, stavljati ga u zemlju.

Za vanjsku proizvodnju povrća, poput  rajčica, paprika…, amaterski proizvođači već mogu u posude posijati sjeme za rasadu.

Ima dosta onih koji u jesen posade neke povrtnice. Tako Saja Aračić već godinama posadi luk crveni, bijeli i salatu pa svako proljeće već jako rano posegne za mladim biljkama iz vlastitog vrta.  Istina, povremeno se temperatura zna spustiti desetak stupnjeva ispod ništice pa Željko savjetuje da se u tom slučaju, biljke koje su već nikle, zaštite  termo tkaninama koje su prozračne a štite od debljeg minusa.

Trenutno je aktualna  sadnja već spomenutih povrtlarskih kultura koje podnose i hladnije uvjete, a u voćnjacima i vinogradima se provodi intenzivna rezidba, nakon čega Željko preporučuje zaštitu sredstvima na bazi bakra, mineralnih ulja i sličnih. Oni koji više razmišljaju „ekološki" traže sredstva koja su ekološki prihvatljiva, i može ih se naći u svim trgovinama sa sličnom ponudom no ona su na žalost, značajno skuplja.

Premda gotovo cijele godine možemo kupiti u trgovačkim centrima gotovo sve voće i povrće, mnogi  su skloni svom voćnjaku i povrtnjaku, zbog toga što žele pojesti barem nešto  netretirano pesticidima. Zato i kod kupovine sjemenja traže ekološko sjeme, koje nije tretirano, što mora biti naznačeno na kartici. Iako sjeme nije skuplje, ekološki proizvod je teže uzgojiti. Dio sjemenja naime propadne  a većina ekoloških sredstava za ishranu i stimulatori rasta, nisu tako otporni na vanjske utjecaje i razne nametnike pa se biljka teže nosi s bolestima  i rijetko može lijepo izgledati kako izgleda biljka u konvencionalnoj proizvodnji. No u svim  prodavaonicama koje se bave prodajom sjemenja i sadnica može se naći ekološkog i  konvencionalnog sadnog materijala što potvrđuje i priloženi certifikat.

Uz uobičajene sadnice voća, jabuka, krušaka, šljiva, trešanja, oraha, lijeske…svako malo se pojave i neke nove sadnice kao hit godine. Prije nekoliko godina to je bila aronija, a već neko vrijeme mogu se naći američka i sibirska borovnica, kupine, maline, josta, ribizl, brusnica…i sve to može bez problema uspijevati na našem području.

Ugodu odlaska u prirodu i „čačkanja" po zemlji, 82-godišnja Brođanka, Marija Sabljak ne bi mijenjala ničim. Već desetljećima odlazi u Vrhovinu gdje održava voćnjak i mali vrt, koji je njoj dostatan. No uvijek želi još ponešto posaditi pa se odlučila na kupnju pitomog kestena.  Imala ga je, kaže, ranije ali se osušio. Premda mu treba pet-šest godina da počne davati plodove, veseli ju što će nekada netko u njima  uživati.

A zasigurno uživaju svi koji se odluče provesti vrijeme u prirodi, fizičkim aktivnostima, sadnji biljaka u čijim će plodovima guštati kada dozriju.