NAKON serijala reportaža Telegrama o čuvenom projektu Slavonija kojim se hvali premijer Andrej Plenković, njihov novinar Drago Hedl donosi zaključak o rezultatima Vladinog projekta.
Prije dvije godine, u studenome 2020., bivši ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Marko Pavić, poznati ljubitelj parfema Hugo Boss koje je nemilice kupovao na račun svog ministarstva, žestoko je stao u obranu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, piše Telegram.
“HDZ neće dopustiti bacanje ljage na Vladin Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, projekt na koji smo ponosni i za koji ne kažemo samo mi da je dobar, nego premijeru Andreju Plenkoviću to kaže Europska komisija i nekoliko država članica koje žele kopirati ovaj projekt”, rezolutno je rekao Pavić na konferenciji za novinare HDZ-ova Kluba zastupnika u Hrvatskom saboru. Pavić je tada objasnio i zašto se 2016. godine ušlo u taj projekt: pet slavonskih županija bilo je među najnerazvijenijim regijama Europske unije sa stopom razvijenosti od 30 do 35 posto prosjeka EU. Za usporedbu, Grad Zagreb imao je u to vrijeme stopu razvijenost 108 posto EU prosjeka.
Zdušna Pavićeva obrana protiv ”bacanja ljage” odnosila se na ”drugare iz SDP-a i Domovinskog pokreta”, kritičare spomenutog projekta, projekta za kojeg je 8. ožujka 2017. na osnivačkoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem premijer ponosno rekao da ”spada među ključne ciljeve Vlade”. A ciljevi toga projekta su, rečeno je tada, ”odrediti razvojne prioritete te spriječiti iseljavanje iz tog dijela zemlje”.
U međuvremenu su objavljeni rezultati popisa stanovništva koji pokazuju dramatičan pad broja stanovnika u svih pet slavonskih županija. Postotak pada broja stanovnika kreće se od 15,41 posto u Osječko-baranjskoj županiji do kataklizmičkih 20,28 u Vukovarsko-srijemskoj.
Koliko je pogubna demografska slika Slavonije dâ se iščitati iz podatka da je prosjek smanjenja stanovnika u svih pet županija 17,69 posto i taj prosjek jedino nadmašuje Sisačko-moslavačka županija i nijedna druga. A još je tragičnije kada se to usporedi s prosječnim brojem pada stanovnika u Hrvatskoj, u posljednjih 10 godina, koji iznosi 9,64 posto.
Dakle, pet slavonskih županija, unatoč Projektu Slavonija, Baranja i Srijem, koji ”spada među ključne ciljeve Vlade”, a koji traje već šestu godinu, izgubilo je u prosjeku gotovo dvostruko više stanovnika nego ostale županije. Ili još slikovitije, na ljestvici svih 20 županija (plus Grad Zagreb), pet slavonskih županija zauzimaju sam vrh po broju pada stanovnika: drže prvo, treće, četvrto, peto i sedmo mjesto!
Telegramovi reporteri početkom listopada proputovali su više od 800 kilometara kroz svih pet slavonskih županija. Nekoliko tisuća praznih, ruševnih i posve napuštenih kuća ili onih koje se budzašto nude na prodaju, oslikavaju pravo stanje Slavonije na još tragičniji način od onog iskazanog u poražavajućim statističkim pokazateljima.
Ne može se doduše reći da od onih 33.000 projekata, što realiziranih što planiranih ulaganja u ono što Plenkovićeva Vlada smatra jednim od svojih ključnih ciljeva - a koji bi trebao preporoditi istok Hrvatske - nije dotaknuta gotovo svaka općina i u njoj svako veće selo.
Ali kad se odbiju silni kružni tokovi na prometnicama, pješačke i biciklističke staze, društveni domovi (koji mahom služe za karmine i tek poneko vjenčanje), razni turistički interaktivni info-pultovi, led rasvjeta ili energetska obnova općinskih zgrada (da ne govorimo ovdje o besmislenom broju silnih, nepotrebnih općina), što sve ulazi u onu grandioznu brojku od 33.000 projekata, pravih ozbiljnih projekata, onih kojih su preporodili svoju sredinu, ima toliko da bi se glatko mogle oduzeti dvije nule.
Kakve, primjerice, koristi istok Hrvatske ima od vinarija u koje je uložen ozbiljan europski novac (recimo vinarija Josipa Galića u Kutjevu, ili Tomislava Tolušića, u Rezovcu) osim što je pomogao toj dvojici HDZ-u bliskih osoba, da s malo vlastita novca sagrade vinarije o kakvima ne mogu sanjati ni oni čije se generacije i generacije bave proizvodnjom vina. A da ne govorimo da su oba ta poduzetnička pothvata iz Projekta Slavonija završila kao predmet europskih i hrvatskih istražitelja.
Ili, kakve primjerice ima smisla ulagati ozbiljan novac u obnovu hotela na otoku Rabu (!), samo zato što se na natječaj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, javila slavonska tvrtka Arbiana iz Pleternice i u sklopu podrške razvoju malog i srednjeg poduzetništva, bespovratno dobila sedam milijun kuna. Naravno i taj je projekt bio ubrojen među one 33.000 koje spominje premijer i ondje bi vjerojatno i ostao da nakon Telegramovog otkrića (o tome smo pisali u srpnju 2019.) nije maknut s popisa, jer, rečeno je, onamo je stavljen greškom.
Članak u cijelosti moguće je pročitati ovdje.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -