NA današnji dan, 13. siječnja 1992., Vatikan je službeno priznao Hrvatsku, poslavši poruku kako želi da to priznanje „pomogne duhovnom i stvarnom napretku svega njezina pučanstva, povratku mira te uspješnom uključenju Hrvatske u svjetsku zajednicu".

Tako je Sveta Stolica, na čijem je čelu tada bio papa Ivan Pavao II., uz Njemačku, bila jedna od predvodnica u hrvatskoj borbi za međunarodno priznanje. Zbog te činjenice, protivnici hrvatske samostalnosti i neovisnosti i danas znaju kazati kako su Hrvatsku 'stvorili' Vatikan i Berlin, njezini 'saveznici' iz Drugog svjetskog rata.

Iako je priznanje Vatikana stiglo početkom 1992., i dalje je slabije poznata činjenica o tomu da je vatikanska diplomacija, već 3. listopada 1991., javnosti dala do znanja kako namjerava priznati Hrvatsku, dok je Njemačka 19. prosinca 1991. objavila priznanje Hrvatske koje je trebalo stupiti na snagu 15. siječnja naredne godine. Time su obje države svakako dale veliki doprinos međunarodnom priznanju i samostalnosti Hrvatske, a može se kazati kako je to bio 'okidač' ostalim zemljama da učine isto.

Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih dvanaest tadašnjih članica Europske Unije, a uz njih i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska da bi do kraja siječnja Hrvatsku priznale 44 države. Nadnevak 15. siječnja obilježava se, stoga, kao spomendan - Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, SAD u travnju, a Indija u svibnju.

Čin priznavanja koji je nastupio prije većine drugih europskih zemalja, Hrvati papi Ivanu Pavlu Drugom nikada nisu zaboravili pa između hrvatskog naroda i njima omiljenog poglavara Katoličke Crkve ostaje trajna poveznica, praćena međusobnim poštovanjem, odanošću i divljenjem.