ZAGREBOM se početkom listopada širio intenzivan i neugodan smrad čiji točan uzrok nadležne institucije nisu službeno utvrdile. Stanovnici kažu da je zrak smrdio na kanalizaciju, trulež i crkotine, a drugi su ga opisivali kao vonj stajskog gnojiva, bitumena i pokvarenih jaja. Mjerne postaje bilježile su znatno lošiju kvalitetu zraka s povišenim koncentracijama lebdećih čestica PM2,5 i PM10, te dušikovih oksida. Građani su na društvenim mrežama iznosili teorije o problemima na odlagalištu Jakuševec, a stručnjaci pak nagađali da su situaciju drastično pogoršali meteorološki uvjeti obilježeni dugotrajnim stabilnim vremenom, visokom vlažnošću zraka i izostankom vjetra. Ovo s izostankom vjetra zvuči krajnje neuvjerljivo. Političari ga puštaju u tolikoj mjeri da Zagreb, čini se, upravo zbog toga smrdi.

Sisak je dokazao da navodno ljekovito blato krije mračne tajne nakon što su prošlog tjedna isplivali novi detalji o opasnom otpadu na tamošnjem gradilištu budućih Termi Jodno. Sisačko-moslavačka županija, investitor projekta, ostala je "šokirana" nalazom visokih koncentracija žive i teških metala, tvrdeći da ranije nije bilo nikakvih naznaka. Međutim, geomehanički elaborat iz lipnja 2023. godine pokazao je da su radnici u bušotinama već tada, umjesto ljekovitog jodnog blata, na dubini do pet metara, kopali po odlagalištu plastike, betona i organskog smeća. U Hrvatskoj očito vrijedi pravilo: zakopaj duboko, pravi se da ne znaš ništa, a kad cijela regija počne zaudarati po truleži i teškim metalima - okrivi meteorološke uvjete. Stihovi poznate pjesme ''Gdje god nađeš zgodno mjesto, tu drvo posadi!'', sada glase: Gdje god nađeš zgodno mjesto, tu smeće odbaci.

Hrvatska poljoprivredna komora predstavila je viziju "Poljoprivreda 2050", čiji je prvi korak izgradnja pet silosa ukupnog kapaciteta 250 tisuća tona skladišnog prostora za pšenicu. Glavni cilj inicijative je masovno udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije, koje bi ujedno bile i vlasnici silosa. Hrvatska poljoprivredna komora ističe da je to jedini put za opstanak malih proizvođača i smanjenje ulaznih troškova. Zbog male površine pod pšenicom u usporedbi s konkurentima poput Vojvodine ili Mađarske, samostalni hrvatski proizvođači s nekoliko hektara, više nisu konkurentni. A što ako silosi ostanu prazni? Pa možda posluže, kao onaj u Gospiću, gdje se nekoć skladištilo žito i brašno, a danas opasni otpad.

Hrvatska europarlamentarka Romana Jerković Kraljić postala je briselska zvijezda nakon što je ugledni Politico razotkrio njezin nevjerojatan talent za medicinu. Naime, ona je organizirala stručne konferencije o zdravstvenoj politici u Strasbourgu i Bruxellesu, a troškove puta i raskošnih obroka velikodušno je pokrio proračun Europske unije. Zaplet je nastao kada je otkriveno da su se među službenim vrhunskim medicinskim stručnjacima i akademicima koji su tamo raspravljali o javnom zdravstvu, našli i sestra, obiteljski prijatelj glumac, te poznanica povjesničarka umjetnosti, koje je ugostila naša eurozastupnica. Suočena s mogućnošću ekspresnog izbacivanja iz stranke zbog goleme reputacijske štete SDP-u, Jerković Kraljić preduhitrila je svoju stranku i nakon 30 godina sama ju napustila. Ipak, izdašnu briselsku fotelju i europsku plaću je, naravno, zadržala.

Novi, potpuno digitalizirani sustav beskontaktne naplate cestarine koji se uvodi na svim hrvatskim autocestama, nazvan Crolibertas, čiji je početak predviđen za 1. ožujka sljedeće godine, našao se pod upitnikom i prijeti mu kašnjenje. Ključni problem nastao je prošlog tjedna kada su Hrvatske autoceste poništile javnu nabavu za izradu web portala i mobilne aplikacije. Zbog proceduralnog zastoja u javnoj nabavi i potrebe za ponavljanjem natječaja, vrijednog oko 160 milijuna eura, ugrožen je planirani početak novog načina naplate cestarina. Tako u Hrvatskim cestama i dalje ostaje sve po starom, a jedina novost koju možemo očekivati prije roka su više cijene cestarina.

Gradimo stadione zbog igara. Žito uvozimo da bude i kruha.