OKRUGLO, 30. obilježavanje Oluje kao i ranijih godina skupilo je cijeli državni vrh, no na iznenađenje nekih ondje u Kninu nije govorio predsjednik Republike. Iz njegova Ureda priopćili su zašto je to propustio i zašto je umjesto njega pred mikrofon stao umirovljeni general Mareković, njegov savjetnik za veterane Domovinskog rata. Kažu da je to bilo - najispravnije i dug časti - prema svim sudionicima Oluje, da o toj velikoj pobjedi Hrvatske vojske govori upravo jedan od zapovjednika te akcije, umirovljeni general Mareković. Predsjednik Hrvatskog sabora rekao je da u takvoj Milanovićevoj odluci nema ničeg spornog, premijer, kao i neki ministri, nisu se izjasnili, jedino je Milanoviću to zamjerio Glavni državni odvjetnik, Turudić. Obilježavanje velike hrvatske vojne pobjede trebalo bi podučiti hrvatski politički vrh da pokaže zajedništvo kakvo je vladalo tijekom Oluje, jer samo su tako i u miru moguće pobjede.

Uz solidne plaće, nešto više od četiri tisuće eura mjesečno neto, naši saborski zastupnici imaju i druge troškove. Od njih ukupno 151 samo 25 nije imalo drugih troškova. Svi ostali dodatno su nas koštali jer smo morali plaćati troškove njihovih iznajmljenih stanova u Zagrebu, režije, kilometražu i cestarine za dolazak na sjednice u Zagreb. Od početka godine do 15. srpnja za najam stanova, režije i korištenje privatnih automobila u službene svrhe dodatno su nas koštali 761 tisuću eura. Kad sve to znamo, nekako nam je teško shvatiti zašto sabornica, radno mjesto naših zastupnika, najveći dio vremena dok traju sjednice zjapi poluprazna. I zašto nam uskraćuju zabavu, vrhunske dosjetke, podbadanja i niske udarce, kršeći izreku - njima kruha i nama igara.

U Hrvatskoj plaće zaposlenih rastu najbrže u cijeloj Europskoj uniji. Do takvog podatka došlo se na osnovu brojki koje stižu iz Porezne uprave. Naime, osnovica za obračun plaća u prvom stupu mirovinskog osiguranja za plaće do 1.300 eura smanjena je na 15 posto, što je pomoglo da oko 146 tisuća radnika u Hrvatskoj zarađuje više. Država je odlučila da se osnovica umanjuje za 300 eura za plaće do 700 eura, što znači da će ti radnici mjesečno dobivati 45 eura više i neće morati strepiti da će manje uplate u mirovinski fond značiti i manju mirovinu kada u nju odu, jer će država uplaćivati razliku. A kako će im biti kada u mirovinu dođu, za više informacija mogu se javiti sadašnjim umirovljenicima.

Nedavno je objavljeno kako je Hrvatska prije pet godina isplaćivala 24.400 braniteljskih mirovina manje nego danas. Hrvatska trenutno isplaćuje 138.236 braniteljskih mirovina, a njihov broj neprekidno raste. Mirovine ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata dobiva 72.270 umirovljenika, a prosječno iznose oko 1.246 eura. Međutim, oko 66 tisuća branitelja ima mirovinu iz rada, određenu prema braniteljskom zakonu i njihove penzije značajno su manje - kreću se oko 550 eura mjesečno. Primaju je oni koji su, uz obranu zemlje, i radili, pa ako imaju 30 godina staža, pripada im mirovina od oko 630 eura mjesečno. Broj branitelja u posljednjih pet godina strelovito se povećao. Jest da je malo neobično da što smo dalje od rata imamo sve više branitelja. Da nije tako, mirovine onih pravih mogle bi biti prilično veće.

Prošloga su tjedna objavljeni dramatični podaci - nakon ljetnog upisnog roka na visokim učilištima ostalo je više od 15 tisuća nepopunjenih mjesta. Razlog je ne samo veliki pad broja novorođenih u posljednjim desetljećima, već i sve veći broj iseljavanja mladih i obitelji s djecom iz Hrvatske. Zbog toga će na fakultetima biti sve više slobodnih mjesta, jer se natalitet ne povećava, a broj iseljenih obitelji s djecom raste. Oko 30-ak tisuća djece manje rođenih nego što je to bilo prije 20-ak godina, plus oni koji odlaze s roditeljima napuštajući Hrvatsku, ugrožava ne samo obrazovni sustav, već to postaje i najvažnije ekonomsko, razvojno i sigurnosno pitanje. Pa, parafrazirajući jednu poznatu izreku, moglo bi se reći - škole će se poželjet' učenika, al' učenika više biti neće.

Ljeto se vratilo pa se u turizmu nije sve sunovratilo.