ZORAN Milanović proteklog je tjedna položio prisegu predsjednika Republike čija prva rečenica glasi: 'Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana'. A pod tim - 'svih hrvatskih državljana', dakako, misli se i na premijera i predsjednika Hrvatskog sabora. No, umjesto na Pantovčaku, premijer je bio u Egiptu, a predsjednik Sabora negdje u Zagrebu, ali i on - vjerojatno - opravdano odsutan. Tako je na Pantovčaku, od tri najvažnije političke osobe u Hrvatskoj, u svečanim trenucima prisege bila samo jedna - Zoran Milanović. Ipak, na svečanost su među ostalima, došli predsjednik Ustavnog suda, ali i šef DP-a, stranke koja je koalicijski partner u Plenkovićevoj Vladi. Došla su i dva bivša predsjednika Republike, kao i bivša predsjednica, te bivša premijerka. Kako god, novi/stari predsjednik Republike u svojoj kolekciji sada već ima lijepu zbirku prisega, više i raznovrsnije od aktualnog premijera. Milanović do sada ima dvije predsjedničke, jednu premijersku, plus jednu prisegu saborskog zastupnika.

Treće nedjelje u svibnju, dakle za nešto manje od tri mjeseca eto nam lokalnih izbora pa se politička atmosfera zagrijava iz dana u dan, ali sve je to tek blaga uvertira prema krešendu koji nas očekuje. Na proljetnim izborima birat ćemo župane, gradonačelnike i općinske načelnike. Neki su već počeli kampanju, neki čekaju posljednji trenutak da objave kandidaturu, a u međuvremenu su stigli novi rezultati o raspoloženju hrvatskih građana prema političkim strankama. Istraživanje kaže da je HDZ i dalje najpopularnija stranka koju podržava 25,9 posto građana. Drugi je SDP s potporom od 23,6 posto, treća je platforma Možemo! s 9,2, a Most je treći kome bi svoj glas dalo 6,8 posto građana. To su jedine četiri stranke koje prelaze izborni prag. No, lokalni su izbori drugačiji od parlamentarnih i u njima bi moglo biti puno iznenađenja, osobito kad je riječ o nestranačkim kandidatima. Zato nije pretjerano reći kako bi to mogli biti izbori pod nazivom: nezavisni protiv stranaka.

Kvaliteta zraka kojk udišemo sve je lošija, pokazuju mjerenja diljem Hrvatske, a to dobro znaju i građani Slavonskog Broda. Prošloga tjedna tako je u Zagrebu indeks kvalitete zraka iznosio čak 157, što je izrazito nezdravo jer sve vrijednosti koje prelaze brojku od 150 smatraju se opasnim za zdravlje ljudi. Zagreb se tako, prošloga tjedna, našao na listi gradova s najlošijom kvalitetom zraka na svijetu. Puno bolja kvaliteta zraka nije ni u ostala tri najveća grada u Hrvatskoj. U Osijeku je indeks kvalitete zraka bio 129, a nešto bolje - jer su na Jadranu - bilo je u Splitu i Rijeci. Stoga se građanima preporučuje nošenje maski, zatvaranje prozora i smanjenje fizičke aktivnosti. Zasad još uvijek ne plaćamo porez na zrak, barem ne novcem, ali ga plaćamo u naturi i to nečim puno vrjednijim - zdravljem.

Mirovine će u prvom ovogodišnjem usklađivanju porasti mizernih 3,03 posto. Usklađivanje se obavlja na temelju dva podatka: prosječne stope rasta plaća i inflacije. A prosječna neto plaća u Hrvatskoj u prosincu je iznosila 1.361 euro, dok je, službeno, inflacija u drugom polugodištu prošle godine, u odnosu na prvo, iznosila 1,7 posto. Ta čarobna formula pokazala je da će povećanje biti mrvicu više od tri posto. Za one sretnike koji primaju prosječnu mirovinu od 554 eura, bit će to oko 17 eura mjesečno više. Umirovljenici negoduju i opet najavljuju prosvjede, ali ipak stižu dobre vijesti. Zakonskim izmjenama koje bi na snagu trebale stupiti u lipnju, povećanje mirovina trebalo bi iznositi čak 30 posto, pa bi prosječna penzija dogurala do 750 eura. Ako mislite da tako veliko povećanje mirovina nema nikakve veze s lokalnim izborima u svibnju, hitno se obratite svom liječniku ili ljekarniku.

Čuli smo u Saboru ovih dana kako je na Pagu počelo uklanjanje bazena u kojima se do sada na tradicionalan način proizvodila paška sol. Saborski zastupnik koji je na to upozorio tvrdi da je paška sol proizvod iznimne kvalitete i ogorčeno dodaje kako Hrvatska nakon gotovo 1.200 godina berbe paške soli prestaje s njezinom proizvodnjom. Potrudio se i negdje iskopao podatak kako je u Mletačkoj republici jedno vrijeme sol činila čak 10 posto BDP-a te kako su njezin prijevoz pratili vojnici koji plaću nisu dobivali u novcu, već u soli. Napao je Vladu da gašenjem stoljetne proizvodnje soli briše tradiciju po kojoj je otok Pag bio prepoznatljiv, kao i po paškoj čipki, paškom siru i paškoj janjetini. A paška je janjetina posebna baš zbog paške soli. Hrvatsku Vladu riječi zastupnika toliko su uznemirile - kao da im je stavio soli na rep.

Da bi se na Pagu ugasila solana nisu potrebni kanaderi.