PRIHVATIVŠI imenovanje na 'funkciju' Koordinatora za projekte u kulturi, znanosti i visokom školstvu Grada Slavonskog Broda, nisam promijenio mišljenje o nužnosti stalnog obavješćivanja građana - poreznih obveznika, ovdje naših posjetitelje portala. Zbog toga želim, upravo ovdje, prenijeti svoje utiske s prvog radnog sastanka na kojem sam sudjelovao u okviru zaduženja na projektu Tvrđave Brod.

Tvrđava Brod je površinom veća od dubrovačkog starog grada, a tek nekoliko desetljeća mlađa. Uz to, kroz Slavonski Brod godišnje prođe preko 42 milijuna putnika godišnje autocestom i oko 12-14 milijuna preko mosta, dakle, pokraj same Tvrđave!

Delegacija Grada Slavonskog Broda, koju su činili gradonačelnik Mirko Duspara, pročelnica Ankica Majetić, dr.sc. Biljana Lončarić iz Turističke zajednice i Petar Bašić (što će reći, ja), bila je na razgovoru sa zamjenikom ministra Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dr.sc. Jakšom Puljizom. http://www.imo.hr/node/265

Prvi je kontakt olakšalo Ministarstvo turizma, to jest pomoćnik ministra Želimir Kramarić, koji je i do sada otvarao mnoga vrata po pitanju projekta obnove Tvrđave Brod.

Uz gradsku delegaciju, promotori projekta bili su i ljudi iz ekspertnog i projektantskog tima koji su predstavili dosadašnje  projekte: Studiju izvedivosti, Nacrt strategije upravljanja i Idejno rješenje obnove Tvrđave Brod.

Dr.sc. Vesna Balta iz arhitektonskog ureda Lončarić Planić d.o.o, Stjepan Lončarić, arhitekt iz Nacionalne udruge za fortifikacije, a osobito iscrpno zamjenika ministra upoznao je s projektom dr.sc. Hans J.A. Blankert, nizozemski ekspert koji je do sada sudjelovao u obnovi više tvrđava u bivšoj istočnoj Europi, te dr.sc. Jadran Antolović, donedavni državni tajnik u Ministarstvu kulture.

Vidjelo se tko je u ovakvim lobiranjima iskusniji; dok su stručnjaci opširno pričali o detaljima projekta, Želimir Kramarić iz Ministarstva turizma efektno je poentirao: Tvrđava Brod je površinom veća od dubrovačkog starog grada, a tek nekoliko desetljeća mlađa. Uz to, kroz Slavonski Brod godišnje prođe preko 42 milijuna putnika godišnje autocestom i oko 12-14 milijuna godišnje preko mosta, dakle, pokraj same Tvrđave!

Festung strateški razvojni projekt Hrvatske

Inače, i sam sam bio skeptičan prema prije spominjanoj brojci od pola milijuna turista koji bi mogli posjećivati sadržaje; međutim, postojeće već obnovljene tvrđave u Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj imaju stvarne pokazatelje koji upućuju na to. Primjerice, jedna od njih je od 14 000 turista u 1999. došla na preko 204 000 turista u 2010. godini, što je sve posljedica obnove i privođenja svrsi do tada zapuštene tvrđave, uzgred, manje od naše slavonskobrodske.

Zamjenik ministra Puljiz, upozorio je kako je cijena projekta veća od 50 milijuna eura, koliko maksimalno sufinancira EU, ali i tu imamo sreće; u novoj 'Financijskoj perspektivi 2014-2020'. planirano je povećati taj limit na preko 75 milijuna eura - po jednom projektu.

Zamjenik ministra Puljiz, upozorio je kako je cijena projekta veća od 50 milijuna eura koliko maksimalno sufinancira EU, ali i tu imamo izgleda sreće; od nove financijske perspektive 2014-2020. planirano je povećati taj limit na preko 75 milijuna eura po jednom projektu.

Nakon prezentacije članova projektnog tima, zaključeno je da se od Ministarstva traži (i može očekivati) potpora u iznosu od milijun kuna, prije svega za osnivanje Agencije koja bi u tijeku projekta bila baza za projektni tim, a po završetku projekta bi upravljala Tvrđavom.

Za sljedeću godinu ostaje financiranje prvih dijelova glavnog projekta (arheološki radovi na dijelovima kompleksa, geodetska snimanja, početak obnove zidova na dijelovima postojećih građevina – za ovo posljednje će se na primjer morati pokrenuti proizvodnja „originalne" opeke; čak će i prvi radovi otvoriti više radnih mjesta...)

Na Ministarstvima je da proglase Festung za strateški razvojni projekt Hrvatske, i da odaberu varijantu koja će se graditi. Kad gradnja krene, bez obzira na varijantu obnove, Brod će dobiti i suvremeni kongresni centar (pa se otvara, na primjer, mogućnost dovođenja povremenih međunarodnih stručnih skupova sa svim temama vezanim uz Granicu), od ostalih poslovnih prostora, dobit ćemo 27, 48 ili čak 70 tisuća kvadratnih metara. Zapravo, veći će problem biti kvalitetno popuniti tolike potencijale komercijalnim sadržajima, a da se usput ne sruši tržište poslovnih nekretnina.

Gradonačelnik Mirko Duspara zaključio je raspravu sumiravši da je vrijeme kratko, ako doista želimo u razdoblju 2015-2017. izvršiti kompletnu obnovu i da je sada bitno iskoordinirati različita ministarstva. Grad je spreman preuzeti svoj dio, osobito oko organiziranja stručne Agencije ili Ustanove.

Ako se po prvom sastanku dan poznaje, vijesti su optimistične.

Na koncu, na jednoj kavi s konzultantima poslije sastanka, iskristalizirala mi se ideja kako će velik problem biti nešto drugo: kad EU novac i dođe, postavlja se pitanje ne samo kako će Brod besplatno dobiti svoju Tvrđavu, već i kako će najveći dio novca kod izgradnje ostati u gradu?

EU fondovi imaju vrlo striktne uvjete (vezane uz broj zaposlenih, bonitet, dosadašnje reference...) za izvođače radova, osobito kad se radi o spomeničkim kompleksima ovakvog kapitalnog značaja. Gotovo nijedna hrvatska građevinska tvrtka ne može zadovoljiti te uvjete, navodno ni IGH, Vijadukt i slične, pa pretpostavljam ni naše brodske tvrtke.

Stoga predlažem, sad je prilika i možda zadnji čas!
Neka se brodski građevinari samoorganiziraju u neki oblik stručno-tehničke suradnje (toliko moderan 'klaster', na primjer?), neka se raspitaju i utvrde koji su to kriteriji koje moraju ispuniti kako bi mogli sudjelovati u ovako važnom poslu, i neka sve pripreme kako bi, za nešto manje od dvije godine kad EU natječaji krenu, mogli mirno ući u posao na svom terenu i zadržati u Slavonskom Brodu lavovski dio financijskog kolača.

Zašto u Gradu ne bismo dobili dvostruku korist? Osim toga, čak pet kontinentalnih tvrđava u Hrvatskoj spremno je za ovakvu obnovu, neka Festung bude tome klasteru samo 'pilot projekt' na kojem će steći reference za ostale hrvatske utvrde, a i otvoriti si cijelo tržište sličnih obnoviteljskih projekata (EU diže novac za znanost i kulturu za preko 30% u sljedećih sedam godina!) u jugoistočnoj Europi.