Sva tri mjeseca (lipanj,srpanj, kolovoz) bili su sunčaniji od višegodišnjeg prosjeka, a zajednički skor iznosi preko 850 sati. U prosjeku, svaki smo dan ljeta imali nešto više od devet sati sijanja sunca.
Temperaturna (klimatološka) klasifikacija ljeta u posljednjih dvanaest godina prema analizama DHMZ RH izgleda ovako:
Analizirajući podatke ovog ljeta jasno je da se nisu ostvarile, neke, najave o katastrofično vrućem ljetu koje će rušiti sve temperaturne rekorde, što su neki mediji, u sezoni "kiselih krastavaca", neumorno ponavljali.
2012 - ekstremno toplo
2011 - ekstremno toplo
2010 - ekstremno toplo do vrlo toplo
2009 - ekstremno toplo do vrlo toplo
2008 - ekstremno toplo
2007 - ekstremno toplo
2006 - vrlo toplo do toplo
2005 - toplo do normalno
2004 - vrlo toplo do toplo
2003 - ekstremno toplo
2002 - ekstremno toplo do vrlo toplo
2001 - ekstremno toplo do vrlo toplo
2000 - ekstremno toplo
Pored ovako "sunčano-toplih" vrijednosti teško je zamisliti da smo ljetos uknjižili čak 29 kišovitih dana. Ipak, u Brodu je, samo srpanj, po količini oborine, bio kišovitiji od prosjeka. Ostala dva mjeseca bili su znatno ispod pa je brodski ljetni deficit oborine oko 30 mm. Uz kišu treba spomenuti i grmljavinske nepogode koje su obilježile srpanj.
Anemometar (instrument za mjerenje smjera i brzine vjetra) dvadeset i jedan dan je označio kao vjetrovit, što znači da je tada maksimalni vjetar bilježio brzine od 10 i preko 10 m/s. Prosječni tlak zraka, tijekom ljeta, od 1005 hPa je u granicama klimatoloških "očekivanja".
Analizirajući podatke ovog ljeta jasno je da se nisu ostvarile, neke, najave o katastrofično vrućem ljetu koje će rušiti sve temperaturne rekorde, što su neki mediji, u sezoni "kiselih krastavaca", neumorno ponavljali. Doduše, nisu se ostvarile ni prognoze (ali su bile bliže istini) britanske meteorološke službe koje su, za naše područje, predviđale nešto svježije ljeto u odnosu na višegodišnje prosjeke.
Dogodilo se to da su sva tri ovoljetna mjeseca, prosjecima, negdje u sredini tj. ispod prošlogodišnjih i iznad klimatoloških vrijednosti.
U konačnici, ljetni mjeseci su, posljednjih godina, redovito topliji od klimatskih srednjaka, ali se zna dogoditi i da neki od zimskih mjeseci klizne dublje u minus. Svejedno, trend toplijih godina se nastavlja noseći sa sobom trenutačne, ili pak srednje mjesečne, vrijednosti kao ekstreme iznenađenja, na što se već polako moramo navikavati.
