SLAVONSKI BROD - S maksimalnom dnevnom temperaturom zraka od 38 Celzijevih stupnjeva, današnji 17.rujna ne samo da je oborio sve rujanske rekorde otkada postoje organizirana mjerenja, nego je i najtopliji ili bolje rečeno najvrući ovogodišnji dan u Slavonskom Brodu.

I dok prošlogodišnji rujan nije upisao niti jedan vrući dan u prvih sedamnaest dana ovoga rujna zabilježeno ih je čak sedam.

Nisam napisao ovoljetni, jer po meteorološkoj podjeli godine na godišnja doba, s prvim danom rujna počinje klimatološka jesen. Tako se u svim nacionalnim službama klasificiraju i računaju srednjaci te bilježe ekstremi meteoroloških elemenata i pojava. Vezano za današnji dan zanimljiv je podatak da je 17. rujna ustvari prosječan nadnevak prvog jesenjeg mraza na našem području.

I dok prošlogodišnji rujan nije upisao niti jedan vrući dan (kada su maksimalne dnevne temperature zraka 30 i više Celzijevih stupnjeva) u prvih sedamanest dana ooga rujna zabilježeno ih je čak sedam. Ovom podatku treba pribrojiti i 43 vruća dana tijekom klimatološkog ljeta (od 1.lipnja do 31.kolovoza) što je također svojevrsni raritet. Izgleda da se predviđanja nekih stručnjaka ostvaruju u tvrdnji da će 2014.,2015. i 2016. godina biti najtoplije otkad postoje mjerenja. Na tom tragu je i priopćenje Američke agencije za ocean i atmosferu o prvih sedam mjeseci ove godine kao najtoplijima u Zemljinoj povijesti.

Ne umanjujući ozbiljnost ovakvih vijesti treba se ipak malo vratiti u meteo-povijest i izdvojiti podatke koji su također iskakali iz klimatskih shema i okvira.

Kada je riječ o rujnu, 27.rujna 1987. izmjereno je 34,5 C, 7.rujna 2008. godine mjerio je 36,5 C, a 7.rujna daleke 1946. godine živa se zaustavila tek na 36,6 Celzijevih stupnjeva. Ovdje treba napomenuti da je bilo godina s nižim temperaturnim ekstremima od gore navedenih.

Prosječna rujanska temperatura zraka u posljednjem klimatološkom razdoblje je četiri stupnja niža od one iz kolovoza, a ovogodišnji podatak bi mogao biti vrlo zanimljiv.

Kontinuirano visoke temperature zraka tijekom ljetnih mjeseci uz neprimjerenu vlagu je ono što najviše komentiramo i pamtimo, ali ne zaboravimo i na druge pojave koje su oko nas, a isto tako izlaze iz nekog rutinskog ponašanja. Velike količine padalina koje se javljaju u mjesecima koji prije nisu bili ekstremni, duga - klimatski netipična - sušna razdoblja, vjetrovi čije se brzine ne registriraju baš tako često, mrazovi kad im nije vrijeme, temperature zraka koje skliznu u "deblji" minus od očekivanog itd.

Zato, osim opće poznatog globalnog zatopljenja izgleda da nam budućnost donosi "izlete" nekih meteoroloških pojava i vrijednosti u godišnja doba koja to dosad nisu bilježila ili je to bilo jako rijetko i davno.