Više proljetno no zimsko vrijeme, u ovom dijelu godine, i u stalnom očekivanju "blagdanskog" snijega, zaintrigiralo me… Kad je i koliko puta Stara godina, u posljednjem desetljeću, bila i snježna? Meteo-statistika kaže: 2003., 2004., 2006., 2008., 2009., 2011. i 2012 su godine koje su na svoj posljednji dan bile bez snježnog pokrivača, ali i bez pojave snijega. Znači ostaju nam 2005., 2007. i 2010. kao bijele godine na Silvestrovo.

Inače prosinac, po klimatološkim podacima, nije ni najhladniji ni najsnježniji mjesec u godini. U Brodu je to siječanj, ali zato primat "sleđene" ili "ledene" kiše drži prosinac. Vrijeme je to kad se tzv. "prehlađene" kapljice u dodiru s tlom ili uspravnim predmetima brzo smrzavaju tvoreći staklasti led (poledica na tlu, poledica) i velike probleme u prometu.

Godina s najvišom dnevnom temperaturom zraka, u posljednjem desetljeću, na 31. prosinca je 2009. Živa se tog dana popela do 15-og podioka na Celzijevoj ljestvici. Ni minimalna dnevna temperature zraka nije bila u minusu. Dapače, mjerilo se visokih 7 Celzija. Bilo je polu do pretežno oblačno, a između ostalog padala je kiša, praćena grmljavinom. Nije bilo magle, ali sumaglice je, i puhao je jak vjetar sjevero-istočnih smjerova.

Tlak zraka je bio ispod normale, a zabilježena su i dva sata sijanja sunca. Poput pojava prošlih Starih godina i temperature zraka su bile šarolike. Najniža je izmjerena ujutro 31.prosinca 2005.godine kada se živa spustila do -12,3 Celzijeva stupnja. Agro-temperatura zraka tj. ona na 5 cm iznad tla tog je jutra bila još niža i iznosila je -16,1 Celzijevih stupnjeva. Bio je to pravi "studeni dan" jer ni maksimalna dnevna temperatura zraka nije prešla nulu. U opisu dana stoji da su od pojava zabilježene: sumaglica, magla (nebo nevidljivo), mraz, inje i snježni pokrivač. Visina snježnog pokrivača je iznosila 11 cm s 2 cm novog snijega, a puhao je slab vjetar. Inače, apsolutni temperaturni minimum za nadnevak, ali i mjesec, izmjeren je 31. prosinca 1939. godine, a iznosio je -23 Celzijeva stupnja.   

Ipak, vratimo se snijegu. U posljednjih pedeset godina nije se niti jednom dogodilo da nije padao snijeg u prosincu. Prosječno, klimatološki gledano, imamo šest prosinačkih dana s pojavom snijega, a 1969. godine snijeg je kao pojava zabilježen u čak 25 dana. Tada je izmjeren snježni pokrivač visine 68 cm. Po Brodskoj meteo-povijesti, i mjesečnom srednjaku, najtopliji prosinac je iz 1934. godini sa 6 Celzijevih stupnjeva, a najhladniji iz 1963. sa -4 Celzijeva stupnja.

Ovogodišnji blagi početak kako zime tako i snježne sezone ne mora u konačnici završiti kao takav. Podsjećam da su posljednje snježne zime počele u zadnjoj dekadi siječnja, a najjača ciklona zadnjih desetak godina Gabor, snježne oborine je donijela tek u veljači (2012. godine).

U tom tonu prognostičari oprezno najavljuju promjenu sinoptičke situacije tek sredinom idućeg mjeseca. Dotada se nastavlja dominacija toplih zapadnih i jugozapadnih vjetrova sa Atlantika.

Dakle, izgledno je kako su se vremenske prilike sa zimskim temperaturama zraka "pomaknule". "Pomaknule" mjesec, dva unatrag pa bi u budućnosti mogli imati "pravu" zimu sa snijegom i niskim temperaturama tek u siječnju ili pak u veljači.

I na kraju, u skladu s trenutačno dostupnim prognozama za ovogodišnje Silvestrovo, najavljuje se oblačno vrijeme uz malu mogućnost kiše što je po nekima i najgori scenarij. Ipak, moguće je djelomično razvedravanje te magla tijekom noći uz temperaturu zraka koja bi se kretala oko nula Celzijevih stupnjeva.