Svaki pokušaj objektivnog rezimiranja kulturne produkcije u godini koju ostavljamo iza sebe nužan je preduvjet zdravog prosuđivanja dobrih i loših povučenih poteza, kvalitetno i nekvalitetno realiziranih ideja, temelj na kojemu izvlačimo pouke te stvaramo polazište za naprednije kročenje u budućnost. Ne analizirati vlastiti rad znači utrti put gotovo sigurnom ponavljanju pogrešaka, ne procjenjivati postignute učinke znači postaviti si granice preko kojih je nemoguće prijeći. A kultura i umjetnost po naravi su one koje granice moraju propitivati i pomicati.

S obzirom da Slavonski Brod nema vlastite profesionalne glazbeničke kapacitete, u smislu nepostojanja profesionalnih ansambala, vodeći organizator glazbeno-kulturnih događanja, Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić, usmjerava se na organiziranje gostovanja glazbenih umjetnika i ansambala, većinom iz raznih krajeva Hrvatske. Moglo bi se to protumačiti kao nedostatak jedne relativno male i nerazvijene sredine, koja nije uspjela u toliko desetljeća glazbene tradicije iznjedriti dovoljnu količinu profesionalaca, reproduktivnih glazbenika, koji bi oblikovali kritičnu masu za profesionalizaciju glazbenog života Slavonskog Broda. Međutim, nekoliko je faktora koji uspješno nadomještaju taj nedostatak.

Ovakvim koncertnim kapacitetima, a napose Velikom dvoranom KKD IBM, ne mogu se pohvaliti ni mnogo "ugledniji" gradovi, poput, primjerice, dalmatinske prijestolnice, Splita. To je nešto što valja imati na umu i što umjetnici, koji dolaze nastupati u Slavonski Brod, itekako cijene.

Umrežavanje potencijala

Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić pod višegodišnjim je vodstvom Hrvoja Špicera izgradila ugled vrsnog organizatora glazbenih događanja (od opernih izvedbi i velikih zborskih ili orkestralnih produkcija do gostovanja istaknutih hrvatskih ansambala, komornih sastava te vokalnih i instrumentalnih solista), uvijek pazeći na raznovrsnost ponuđenog sadržaja, njegovu što veću kvalitetu te prilagođenost uvjetima brodskog recepcijskog kruga (imajući u vidu slušateljske navike, ali ne bojeći se povremeno pomaknuti granice).

KKD IBM uigran je i iskusan organizacijski aparat, koji uspješno iskorištava potencijale najvažnijih brodskih koncertnih prostora, a to su Velika dvorana KKD IBM, Dvorana Glazbene škole Slavonski Brod i crkva Franjevačkog samostana, prostori koji svojim tehničkim i akustičkim kapacitetima zadovoljavaju potrebe i najzahtjevnijih glazbenih programa. Ovakvim kapacitetima, a napose Velikom dvoranom KKD IBM, ne mogu se pohvaliti ni mnogo "ugledniji" gradovi, poput, primjerice, dalmatinske prijestolnice, Splita. To je nešto što valja imati na umu i što umjetnici, koji dolaze nastupati u Slavonski Brod, itekako cijene.

Naravno, moglo bi se uspješno iskoristiti i brojne druge prostore, no to bi ovisilo o htijenju i kreativnoj energiji potencijalnih organizatora i suorganizatora te o vrsti i dubini džepa u koji bi se moralo posegnuti (a to obično biva gradski džep, jer je pojam sponzorstva u kulturi u ovim krajevima nepoznat).

Prostor za napredovanje

Iako Slavonski Brod nema kritičnu masu profesionalnih reproduktivaca, ima dugu tradiciju glazbenog obrazovanja i glazbenog življenja te vrijednu i vjernu publiku, kojoj je umjetnička glazba istinska potreba i koja se umije kritički odnositi prema ponuđenim sadržajima. To je publika koja prepoznaje kvalitetu. Koja živi umjetničku glazbu. Koja se suprotstavlja stereotipu o Slavonskom Brodu kao gradu "ne-kulture".

Priča o orguljaškim večerima još uvijek ne nalazi put od ideje do konkretnih rezultata, a ideja o zborskim susretima, koje bi nosilo Hrvatsko pjevačko društvo "Davor", svako toliko ispliva, pa opet nestane.

Dakako da bismo uvijek željeli više - veći broj koncertnih događanja, neponavljanje (često) gostovanja pojedinih ansambala ili glazbenika, brojnije programe u nekim "kritičnim" mjesecima (primjerice ljeti i u vrijeme zimskih blagdana). Jasno je da Brod nije Zagreb, u kojemu se glazbeni život odvija na svakodnevnoj razini. Niti je takvo nešto potrebno tražiti, s obzirom da Brod, logično, nema takve potrebe. Realno gledajući, ne prođe niti jedan mjesec (osim kolovoza) u kojemu nisu održana barem dva koncertna događanja. No, tražiti prostor za jačanje postojećih i pokretanje novih manifestacija ili festivala moralo bi se među prioritetima pomaknuti na stepenicu više.

Brodsko glazbeno ljeto u prošloj je 2012. godini doseglo vjerojatno najvišu razinu do sada, osvojivši ravnopravno dva koncertna prostora i dvije vrste repertoara. Napredak je uočljiv i u održanom 3. međunarodnom festivalu harmonike Bela pl. Panthy, koji je privukao najveći do sada broj natjecateljskih orkestara. No, priča o orguljaškim večerima još uvijek ne nalazi put od ideje do konkretnih rezultata. Isto tako, ideja o zborskim susretima, koje bi nosilo Hrvatsko pjevačko društvo Davor, bez obzira što je riječ o okupljanju primarno amaterskih sastava, ideja je koja svako toliko ispliva, pa opet nestane.

Činjenica je da sve potrebne predispozicije imamo. Ono što nam nedostaje jesu građanska volja i politička volja. Materijalni uvjeti posljednji su na ljestvici.