Unatoč nepostojanju profesionalne glazbeno-umjetničke scene u Slavonskom Brodu, Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić i u 2012. godini uspjela je prirediti zadovoljavajući repertoar koncertnih događanja. Naravno da je bilo i više i manje kvalitetnih, no u okviru mogućnosti kojima raspolaže, i kvantitativno i kvalitativno organizator je postigao traženi cilj - unaprjeđenje koncertnog života grada.

Šarolika gostovanja hrvatskih glazbenika

Na samom početku prošle godine, malo zakašnjeli blagdanski koncert održali su riječki gosti, Mila Soldatić Marić, sopran, Martin Marić, tenor, Marko Fortunato, tenor, i Filip Fak, klavir, pri čemu je brodskoj publici zanimljiva bila činjenica da su Marić i Fortunato Brođani rođenjem. No, to je ujedno bio i domet cijelog koncerta, koji se ni programom ni izvedbom nije izdignuo iznad prosjeka. Jednako takav prosječan koncert priredili su, inače, renomirani umjetnici Lidija Horvat Dunjko, sopran, Dani Bošnjak, flauta, i Mario Penzar, orgulje, na Brodskom glazbenom ljetu. Bio je to koncert koncepcijski vrlo sličan onomu iz prosinca 2011. godine, osim što se duu Dunjko i Penzar tada pridružio trubljač Marin Zokić.

Pravo je osvježenje bilo gostovanje violončelista Krešimira Lazara i čembalista Krešimira Hasa na Brodskom glazbenom ljetu, koji su pokazali da program namijenjen pravim glazbenim sladokuscima itekako može biti zgoditak i za takozvanu "provinciju".

Koncerti "revijskog" karaktera, načinjeni po principu "od svakoga (izvođača) ponešto" i "za svakoga (slušatelja) ponešto" mogu biti zanimljivi, no kada se ponavljaju u relativno kratkom vremenskom periodu, slušateljskom uhu, koje brižljivo čuva iskustvo svakog koncertnog doživljaja u gradu u kojemu su oni rijetki, to naprosto nije dovoljno. Jer, i da bi se napravio koncertni kolaž potrebno je mnogo vještine u potrazi za nutarnjom poveznicom koja će dati koncertnom programu dublju značenjsku okosnicu.

U tom smislu pravo je osvježenje bilo gostovanje violončelista Krešimira Lazara i čembalista Krešimira Hasa na Brodskom glazbenom ljetu, koji su pokazali da program namijenjen pravim glazbenim sladokuscima, program kojega se ne bi posramio nijedan koncertni prostor hrvatske metropole, itekako može biti zgoditak i za takozvanu "provinciju". Splet instrumentalnih djela Andrije Motovunjanina i Benedetta Marcella povezala je Venecija iz vremena renesanse i baroka, čije je zvukove, obrise i mirise probudila vrhunska interpretacija dvojice glazbenika.

Zagrebački kvartet dva je puta prošle godine posjetio Slavonski Brod, početkom lipnja na oproštajnom koncertu dugogodišnjeg voditelja Gorana Končara i sredinom prosinca s novim prvim violinistom Sergejem Evseevim. Promjena u sastavu ansambla rezultirala je pomakom u kvaliteti, tako da je prosinački koncert bio mnogo svježiji. Međutim, ubuduće bismo svakako poželjeli obogaćenje zvuka gudačkog kvarteta bojom kakvoga drugog instrumenta, što bi podrazumijevalo pozivanje Zagrebačkog, ili kojeg drugog, (gudačkog) kvarteta uz, primjerice, gosta puhača.

Travanj i svibanj 2012. godine donijeli su nam dva gitaristička recitala, Mladena Bucića i Viktora Vidovića, oba izvrsna na svoj način, uz ipak logičnu prednost mnogo iskusnijega potonjeg umjetnika. Međutim, manje poznati je Bucić svojom svirkom pozitivno iznenadio, potvrđujući da glazbenikovo slavonskobrodsko porijeklo nije jedina karakteristika po kojoj ćemo ovaj koncert zapamtiti. Važno je istaknuti da su obojica gitarista na svojim nastupima predstavili, među ostalim, vlastita glazbena djela, pokazujući time svoja skladateljska nastojanja.

Koncerti u znaku hrvatskog stvaralaštva

Djela hrvatskih skladatelja u obilatoj smo mjeri imali priliku čuti i doživjeti u drugoj polovici godine, odnosno na početku nove koncertne sezone 2012./2013. Na tragu dobre suradnje uspostavljene 2011. godine između KKD IBM i Glazbene proizvodnje Hrvatske radiotelevizije, prigodom održavanja i snimanja božićnog koncerta u crkvi Franjevačkog samostana, početkom listopada prošle godine u Brodu su gostovali Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a s vokalnim solistima, ovoga puta pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića, koji je inicirao priređivanje koncerta s izvedbama djela franjevačkih skladatelja u Hrvatskoj. Bila je to jedinstvena prilika za slušanje repertoara, koji rijetko biva ozvučen i u širim hrvatskim okvirima, kao i za usporedbu s domaćim gvardijanom Sebastijanom Golenićem, koji je svoja dva djela supostavio uz dosege velikana u franjevačkim krugovima, Fortunata Pintarića, Miroslava Grđana i Kamila Kolba.

Komorni zbor Ivan Filipović iz Zagreba pod vodstvom Gorana Jerkovića u studenome je u brodskoj Glazbenoj školi predstavio rezultat projekta Musica nova, a to su nova djela sedmorice hrvatskih skladatelja (Joško Ćaleta, Davorin Kempf, Josip Magdić, Tomislav Uhlik, Anđelko Igrec, Massimo Brajković i Trpimir Jerković), izrasla na temeljima motiva iz hrvatske narodne glazbe. Hvalevrijedan projekt, kojemu je u suštini poticanje novoga glazbenog stvaralaštva na temelju čuvanja tradicije, u izvrsnoj je interpretaciji Komornog zbora Ivan Filipović pokazao do kojeg stupnja kvalitete može izrasti zborski ansambl sačinjen primarno od amatera.

Samo dva tjedna kasnije Slavonski je Brod, putem KKD IBM kao organizatora i Glazbene škole Slavonski Brod kao suorganizatora, obilježio 100. obljetnicu rođenja hrvatske skladateljice, pijanistice i pedagoginje Ivane Lang, priredivši njenom opusu posvećen cjelovečernji program, koji je izvedbeno iznijela skladateljičina kćer, mezzosopranistica Kristina Beck-Kukavčić, uz koju su nastupili sopranistica Ana Karuza Lovrić, pijanistica Tamara Jurkić Sviben, violinistica Vlatka Peljhan i pijanist Krešimir Popović. Iako programski osebujan koncert, namijenjen možda užem slušateljskom krugu, pokazao se kao vrlo pozitivno prihvaćen izazov. Izvući nekoga iz sjene i predstaviti ga javnosti uvijek je uzbudljiv poduhvat, čijim bi tragovima i u narednim sezonama trebalo kročiti.

Ne zaboravimo da su Brod u jesenskim danima prošle godine glazbeno pohodili i Varaždinski komorni orkestar sa sopranisticom Ivanom Lazar te Zagrebački solisti, ponudivši i repertoar i interpretacije dostojne spomenutih renomiranih imena. Nije naodmet ponovno istaknuti ideju o pokušaju sklapanja partnerskog dogovora s Varaždinskim baroknim večerima (upravo s programom za taj festival Varaždinski komorni orkestar već je dva puta nastupio u Brodu), što festival čini sa zainteresiranim hrvatskim i europskim gradovima, te doći u mogućnost pod njihovim logom i pokroviteljstvom razmijeniti kakav kvalitetan program. Bila bi to izvrsna kulturna promocija za Slavonski Brod.

Pozitivni trendovi festivalskog rasta

Dvije trenutno najznačajnije glazbene manifestacije, koje se održavaju u Slavonskom Brodu, jesu Brodsko glazbeno ljeto i Međunarodni festival harmonika Bela pl. Panthy. Prva nosi za sobom dugu tradiciju od pune dvadesettri godine, a druga je napunila tek treću godinu. Prva je koncertnog karaktera, a druga nosi u sebi natjecanje harmonikaških orkestara, jedinstveno takvoga tipa u Hrvatskoj. Međutim, obje manifestacije profilirale su se u prepoznatljive glazbene događaje te okupile publiku različitih kategorija.

Brodsko glazbeno ljeto i Međunarodni festival harmonika "Bela pl. Panthy" profilirali su se u prepoznatljive glazbene događaje te okupili publiku različitih kategorija.

Brodsko glazbeno ljeto čini se da je 2012. godine dosegnulo vrhunac u svojoj dotadašnjoj povijesti, uspjevši zadovoljiti različite glazbene ukuse putem razdvajanja sadržaja na klasični program u crkvi Franjevačkog samostana i jazz/etno program na otvorenoj pozornici ispred KKD IBM. Iako prošlogodišnji klasični program, o kojemu smo već govorili, nije baš u potpunosti opravdao očekivanja (osim koncerta Lazara i Hasa), "ležerniji" dio programa pod otvorenim nebom zasigurno je osvojio publiku. Nastupili su Elvis Stanić sa svojom grupom, šaroliki ansambl Ethno Croatia on the road te Jazz orkestar HRT-a s pjevačem Markom Toljom, donijevši dašak glazbenoga življenja koji u našemu gradu neopisivo nedostaje tijekom ostatka godine. Oni zastupaju glazbene žanrove kojih u javnom brodskom životu nema, stoga nije neobičan velik interes publike, koja je tih ljetnih večeri pohrlila pred Brlićku. Pored toga, Brodsko glazbeno ljeto i ovoga je puta za svečano otvorenje priredilo glazbeno-scensku poslasticu, mjuzikl Aida u izvedbi Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija, ali i dalo priliku svim "svojim" udrugama da godišnjim koncertima predstave dio svoje djelatnosti.

Pred zalazak godine, krajem studenoga, malu ravnotežu festivalskih odnosa već treću godinu zaredom uspostavlja Međunarodni festival harmonika Bela pl. Panthy, čiji je nositelj istoimeni Brodski harmonikaški orkestar. Uz otvorenje zabavnog karaktera te popratne sadržaje, poput likovnog i literarnog natječaja u svrhu pobuđivanja interesa javnosti za harmoniku kao koncertni instrument, okosnica ove manifestacije je natjecanje, koje je 2012. godine okupilo najviše orkestara sudionika do sada. I to je ono na čemu valja i dalje ustrajati te učiniti još kvalitetnijim i prepoznatljivim na državnoj razini, kao i podizati programsku razinu natjecanja i interpretativnu razinu natjecatelja.

Kada bismo se, uz spomenute manifestacije, "izborili" za proljetni susret zborova u organizaciji Hrvatskog pjevačkog društva Davor te ranojesenske orguljaške večeri pod umjetničkim vodstvom Marija Penzara, glazbeno-kulturna slika Slavonskog Broda poprimila bi neke sasvim nove, toplije i primamljivije, nijanse. Umjetnost premošćuje jazove, u nama i izvan nas, a ne kaže se bez razloga da je glazba najneposrednija od svih umjetnosti.