Wolfgang Amadeus Mozart odavno je postao dio opće kulture i danas više ne možemo (ili barem ne bismo smjeli) naići na obrazovanu osobu koja neće prepoznati njegovo ime i uz to ime vezati kakvu poznatu melodiju. Mozart je opće mjesto naše civilizacije, bez obzira na, ili čak unatoč, mnogim pretjeranostima kojima je Miloš Forman "podebljao” filmsku dramaturgiju klasika Amadeus. Zašto je tomu tako? Zašto Mozartova glazba već stoljećima neda mira ni glazbenim znalcima ni običnim slušateljima? Zašto joj se neki skrušeno dive, a drugi se pribojavaju njezine lakoće bivanja - nemoguće je površno odgovoriti na ova pitanja i svesti ih na razinu pojedinačnog znanja i osobnog ukusa.

Umjetnost nastaje u određenom povijesnom, sociološkom, filozofskom, psihološkom i estetičkom kontekstu, nadređena je životu, ali neodvojiva od njega. Pa ipak, kada bismo skinuli sloj po sloj značenjskog konteksta, u srži Mozartove glazbe, čini se, ostalo bi samo jedno - harmonia. Sklad koji je gotovo neobjašnjiv, ljudskom iskustvu neuhvatljiv. Mozartova glazba slušatelju ulijeva sigurnost i pouzdanje da je sve upravo onako kako bi trebalo biti, da je odgovoreno na svako postavljeno pitanje i da nijedan problem nije ostao neriješen. 

Četiri godine Mozarta i mladih

Mozartovim likom i djelom odlučio se pozabaviti Zagrebački orkestar mladih, pod ravnanjem jednoga od svojih utemeljitelja, violinista, pijanista, skladatelja i dirigenta Igora Tatarevića. Već četvrtu godinu zaredom priređuju program "Mozart u vrtu" tvoreći od početne ideje živi organizam koji raste i napreduje sa svakim novim koncertnim uprizorenjem.

Mozartovim likom i djelom odlučio se pozabaviti Zagrebački orkestar mladih, pod ravnanjem jednoga od svojih utemeljitelja, violinista, pijanista, skladatelja i dirigenta Igora Tatarevića. Ansambl je osnovan 2010. godine i nakon nekoliko sezona traženja našao je svoje mjesto pod zagrebačkim glazbenim suncem. Danas orkestar održava koncertnu sezonu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, prigodne uskrsne koncerte u Zagrebačkoj katedrali i autorski potpisuje ideju o Mozartu u vrtu.

"Koncert za pamćenje", "uistinu poseban glazbeno-scenski spektakl", "večer koja će ostati u dugom sjećanju", pohvale su koje su stizale iz novinskih pera nakon izvedaba programa Mozart u vrtu. Projekt i dalje živi, dapače, Zagrebački orkestar mladih priprema ga već četvrtu godinu zaredom, osvježavajući ga novim odabranim glazbenim brojevima, novim narativnim elementima, novim glazbenicima izvođačima te tvoreći od početne ideje živi organizam koji raste i napreduje sa svakim novim koncertnim uprizorenjem.

Nakon izvedbe na Kaštelanskom kulturnom ljetu 9. srpnja, a prije izvedbe u Atriju Klovićevih dvora u Zagrebu 17. srpnja, Mozart u vrtu doplovio je u Slavonski Brod u petak, 11. srpnja, u sklopu obljetničkoga 25. brodskog glazbenog ljeta, manifestacije koja je 2006. godine čak čitav festivalski program posvetila Mozartovoj glazbi, u povodu 250. obljetnice skladateljeva rođenja. Ovoga puta Mozart nije mogao ispričati svoju priču na otvorenoj brodskoj pozornici, platou ispred KKD Ivana Brlić-Mažuranić, pa je izgubio važno obilježje ukupnog ozračja koje pruža otvoreni prostor. No, sve što smo ovim programom trebali čuti, vidjeti i doživjeti izvođači su jednakim intenzitetom pružili i u zatvorenom prostoru Dvorane.

Glazbene točke među pisanom i govorenom rječju

Mozart u vrtu proizašao je iz nastojanja da lik i djelo Wolfganga Amadeusa Mozarta prikažu u široj publici prihvatljivom i razumljivom obliku, na otvorenom prostoru u kojemu se glazba 18. stoljeća vrlo često izvodila te da drukčijim pristupom osvježe ponudu klasičnih koncertnih događanja. U tom nastojanju Zagrebački orkestar mladih i G.A.D. Produkcija iz Zagreba računali su na činjenicu da je vizualni dojam redovito najupečatljiviji, stoga su posegnuli za drugim umjetnostima kreirajući Mozarta u vrtu kao glazbeno-scenski program. Odabranim glazbenim ulomcima (arijama i duetima iz Mozartovih opera i stavcima iz njegovih komornih i orkestralnih djela), narativnim vođenjem kroz dojmljive punktove Mozartovog života i čitanjem odabranih skadateljevih pisama ocu Leopoldu, supruzi Constanzi i prijatelju/meceni Michaelu Puchbergu, uz kostimirane vokalne soliste (sopranistica Antonia Dunjko i bariton Teo Visintin) i naratore/glumce (Dunja Fajdić u ulozi Mozartove sestre Nannerl i Vedran Komerički u ulozi Mozarta) te prigodne scenografske elemente i osvjetljenje, izvođači su oživjeli tračak Mozartovog osebujnog života na sceni. I pokazali da je njegova umjetnost nepresušno vrelo iz kojega uvijek možemo crpiti nova znanja.

Učiti, spoznavati i stvarati nova iskustva. Jer "Mozart u vrtu", kao i svaki drugi program Zagrebačkog orkestra mladih, nije tek novi projekt kojim se želi dodvoriti publici. "Mozart u vrtu" je kamenčić planski osmišljenog mozaika, koji dirigent i producenti Zagrebačkog orkestra mladih od osnutka orkestra pažljivo slažu.

A to je, pak, u kontekstu ovog ansambla najvažnije. Učiti, spoznavati i stvarati nova iskustva. Jer Mozart u vrtu, kao i svaki drugi program Zagrebačkog orkestra mladih, nije tek novi projekt kojim se želi dodvoriti publici. Mozart u vrtu je kamenčić planski osmišljenog mozaika, koji dirigent i producenti Zagrebačkog orkestra mladih od osnutka orkestra pažljivo slažu. Danas javnost i kritičari svakoga proglašavaju "mladim", no ovaj orkestar doista opravdava svoj naziv. Iako u orkestru sviraju i profesionalci, preuzimajući zadatak mentora, većinu izvođača čine upravo studenti i srednjoškolci, koji sudjelovanjem u pojedinim programima stječu neprocjenjivo iskustvo rada u simfonijskom orkestru, profesionalnom okruženju koje i njih čeka onoga dana kada završe svoj službeni obrazovni put.

Mentorstvo kao zalog za budućnost

Sličan mentorski program prije više godina pokrenuli su Zagrebački solisti, no nakon nekoliko sezona on je utihnuo. Zagrebački orkestar mladih upravo želi počivati na tom temelju, postati platforma za praktičnu nadogradnju mladim talentiranim glazbenicima, široko im otvoriti vrata prebogate klasične literature, uputiti ih na moderniji pristup glazbenoj izvedbi, ali ni u jednom trenutku ne odustati od težnje k visoko postavljenim izvedbenim kriterijima koji poštuju, prije svega, umjetnost koju interpretiraju. Profesionalni orkestri i ansambli nemaju mogućnosti upustiti se u takvu vrstu kontinuirane podrške mladim glazbenicima, akademije čine na tom planu koliko mogu (s obzirom da primarno moraju pratiti vlastite planove i programe), a raznovrsni seminari, majstorski tečajevi ili, primjerice, radionice Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu usredotočeni su na individualnu poduku.

Najdalje su u tom smislu otišle akademije zagrebačkog Sveučilišta, svake godine priređujući glazbeno-scenski projekt koji od ideje do svih točaka realizacije odrađuju studenti Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno-tehnološkog fakulteta, dakako pod vodstvom brojnih profesora/mentora.

U takvom kontekstu, ukoliko se izbori za kontinuiranu podršku javnosti i struke u inzistiranju na mentorstvu kao zalogu za budućnost, uloga Zagrebačkog orkestra mladih mogla bi biti izuzetno velika. Pa će i njihov slogan ostvariti potpuni smisao: Zauvijek Ostati Mlad!