Hoće li naša županija profitirati od velikog investicijskog ciklusa koji slijedi? Hoće li se smanjiti broj nezaposlenih jer smo ih osposobili za nove tehnologije?
we can watch the world go by up on cloud number nine
Bryan Adams,
Cloud Number Nine
Prošlog mjeseca od 4. do 8. travnja 2011. u Rovinju je održana tradicionalna
Microsoft WinDays11 konferencija s osnovnom nosećom temom
računalstva u oblaku. Neki stručnjaci vele kako je „
računalstvo u oblaku" (
Cloud computing) novi naziv za stare poznate tehnologije i računalne arhitekture dok drugi ističu kako je to s pravom nova top-tema u stručnim računalnim krugovima unatrag nekoliko posljednjih godina.
Oblak (ili engleski
cloud) grafički je simbol koji se u mrežnim shemama koristi za označavanje Interneta tj. složene mrežne strukture čiji nas konkretni oblik i sastav ne zanimaju, dakle, svojevrsne crne kutije. Svjedoci smo zadnjih godina, osim dobivanja različitih multimedijskih sadržaja posredstvom Interneta, možemo obavljati i sve više korisnih radnji, napredno komunicirati ili se jednostavno igrati. Sve te usluge koje dobivamo, a za koje nemamo lokalno instalirane posebne programe (osim web preglednika) dolaze sa Interneta ili iz oblaka. Za razliku od klasičnog računalnog modela, na primjer, tekst procesora poput Worda, koji imamo instaliran na računalu te u njemu izrađujemo dokumente koji se također pohranjuju na našem računalu, računalstvo u oblaku pretpostavlja da će tekst procesor po potrebi biti preuzet negdje sa Interneta te da će se čak i njime nastali dokumenti pohraniti negdje na Internet tj. natrag u oblak. U ovom modelu softver (za procesiranje teksta) postaje usluga –
Software As A Service ili skraćeno
SaaS, a ovakav način pohrane podataka nazivamo
pohrana u oblaku (
Cloud Storage). Primjeri računalstva u oblaku danas su mnogobrojni te ćemo spomenuti samo najpopularnije:
Ovome možemo dodati i razne druge usluge poput Internet bankarstva, on-line katastra i zemljišnih knjiga, on-line klađenja... Većina navedenih usluga trenutno je besplatna što vjerojatno neće dugo potrajati. Poslovni model na kojemu se temelji najam programa u oblaku je plaćanje ili obračun malih iznosa za svako korištenje nekog programa ili usluge.
Na spomenutoj konferenciji sudjelovali su i nositelji hrvatske strategije informatizacije iz Središnjeg državnog ureda za eHrvatsku te prezentirali svoje viđenje buduće eUprave koja će se također temeljiti na računalstvu u oblaku. Kao temelj našeg budućeg „oblaka" uzeti su Microsoftovi proizvodi iz linije Azure. Pri tome, država bi izgradila, pripremila i održavala infrastrukturu „oblaka", dok bi zainteresirane i osposobljene privatne tvrtke sudjelovale u izradi novih aplikacija koje bi nas dovele korak bliže umreženom društvu u kojemu bi se veliki dio usluga državne i lokalne uprave mogao ostvariti preko mreže bez potrebe za „obijanjem" šaltera.
http://www.e-hrvatska.hr/hr/Novosti-i-najave/Arhiva-novosti-iz-e-Hrvatske/Sredisnji-drzavni-ured-za-e-Hrvatsku-odrzao-panel-Umrezena-uprava-u-oblaku
Kao i svaka tehnologija, računalstvo u oblaku ima mnoge pozitivne strane: smanjenje troškova licenciranja, pristup aplikacijama s različitih uređaja (računala, tableta, mobitela), uštede zbog centraliziranog karaktera oblaka, lakše i jeftinije održavanje; ali i niz negativnih strana među kojima se prvenstveno izdvajaju sigurnost podataka i pristupa te problemi koji nastaju „padom" oblaka. Pored toga, ova odluka predstavlja svojevrsni diskontinuitet prema dosadašnjim strategijama u kojima su pojedine državne ustanove i lokalne zajednice zasebno razvijale vlastitu infrastrukturu i programe. Primjenom oblaka, većina tih investicija pada u vodu jer će već razvijene zamijeniti novi programi u oblaku. Pored toga što mnogi još uvijek zaziru od ove arhitekture smatrajući ju još uvijek previše „zelenom" i nedovoljno testiranom za žešću primjenu, problem može predstavljati i odabir zatvorene platforme kakva je MS Azure zbog razloga navedenih u članku „Svi smo mi veleizdajnici".
Bilo kako bilo, u narednom periodu, planira se ulaganje od oko 4,5 milijarde kuna za razvoj nove eUprave te bi tu moglo biti posla i za informatičke tvrtke iz oba grada i županije. Da li će se to doista i dogoditi, ovisit će o pripremljenosti naših tvrtki za računalstvo u (MS) oblaku. Ovom objavom Središnjeg ureda započet će bjesomučni head-hunting (traženje odgovarajućih kvalitetnih zaposlenika) tvrtki koje su već zagazile u novu Microsoftovu tehnologiju. Sve ostale neće imati puno izgleda u natječajima koji slijede. Također, za nadati je se da novi investicijski ciklus neće proći kroz tipični hrvatski korupcijski labirint u kojemu će se novac potrošiti, a građani ponovo ostati bez kvalitetnog krajnjeg proizvoda i usluge. Koliko su naše jedinice lokalne samouprave, kroz svoje strategije, doprinijele potpori i pripremi informatičkih tvrtki koje bi dio ovog masnog kolača mogle dovući u Brod i BPŽ? Kada ćemo konačno progledati i prilagoditi se informatičkom dobu koje je davno nastupilo, a betoniranja i građenja „kula u oblacima" ostaviti za neka bolja vremena?
Nakon spomenutih WinDaysa, od 16. do 18. svibnja održat će se 18. manifestacija Dani otvorenih računarskih sustava / Hrvatska konvencija korisnika Linuxa DORS/CLUC 2011, središnja, najveća, najposjećenija i najstarija hrvatska manifestacija iz područja otvorenih sustava, operacijskog sustava GNU/Linux, otvorenih normi u informatici i open source filozofije. Kao sušta suprotnost Microsoftovoj filozofiji, ova konferencija bavi se otvorenim sustavima, koji nisu nužno, ali u praksi najčešće jesu besplatni. Već sam u više navrata spominjao ovaj pristup pa zainteresirani mogu malo pročešljati arhivu članaka. Glavni gost i predavač ovogodišnje konferencije je Mark Shuttleworth, multimilijunaš, svemirski putnik i osnivač tvtrtki Thawte i Canonical, te začetnik linux distribucije Ubuntu. U svakom slučaju čovjek od kojeg i informatičari i poduzetnici imaju što naučiti.
http://www.dorscluc.org/
