They hurt you at home and they hit you at school,
They hate you if you're clever and they despise a fool,
Till you're so fucking crazy you can't follow their rules,
A working class hero is something to be,
John Lennon, „Working Class Hero"

Nastavnici, znanstvenici, a posebno informatičari u pristupu rješavanju nekog problema redovito koriste izvorni ili blago prilagođeni ADDIE model. Naziv je skraćenica od:Analysis, Design, Development, Implementation, Evaluation ili, u prijevodu, rješavanje problema odvija se kroz slijedeće korake: analiza, oblikovanje / osmišljavanje, razvoj / izrada, primjena i vrednovanje. Model nije ništa posebno novo, niti revolucionarno, pa je pravo pitanje zašto se ne koristi više u našoj svakodnevnici.

Mnogi znanstvenici davno su načinili temeljite i vrijedneanalize našeg stanja, a vođeni zdravim razumom i sami znamo što nas već duže vrijeme najviše tišti - teška ekonomska situacija i sve što iz nje proizlazi: pad standarda, neimaština, nezaposlenost a kao izravne posljedice toga: apatija, depresija, pad samopouzdanja. Brojni hrvatski ekonomski stručnjaci, iako se oko mnogih dijagnoza i odgovarajućih terapija ne mogu složiti, ipak su se složili oko jedne: Hrvatska ima najmanju stopu radno aktivnog stanovništva u Europi, od samo 37 posto. Čak su se i ljuti neprijatelji unutar GSV-a složili da je to gorući problem koji će dugo opterećivati našu zemlju te da niti zapošljavanje svih trenutno nezaposlenih neće doprinijeti znatnijem poboljšanju ovog pokazatelja. Slijedom ovih razmišljanja, čini se logičnim da primarni i najvažniji cilj svake vlasti, od državne pa do lokalnih, bude smanjenje nezaposlenosti mobilizacijom svih raspoloživih resursa: financijskih / proračunskih, ljudskih / stručnih, institucionalnih, obrazovnih.

Vlada bi, kaže Ratko Bošković, morala pod hitno ponuditi programe masovnog zapošljavanja:

„A hrvatska Vlada, koliko ja vidim, sad razmišlja upravo suprotno. Oni bi i dalje gradili autoceste, gradili bi željeznicu itd. To je ono što zovemo 'kapitalno intenzivne djelatnosti', ali Hrvatska je mala i na tim se poslovima ne može zaposliti toliko ljudi i, ovog trenutka nam trebaju 'radno intenzivne djelatnosti'."

Goran Radman:

„Bez kulture rada i drugačijeg odnosa prema radu te većeg broja radno aktivnog i angažiranog stanovništva Hrvatska se, jednostavno, ne može izvući iz ove situacije."

Većina ekonomskih teoretičara, na prvu, obrušit će se na ponuđeno rješenje jer je opće poznato da ekonomije koje počivaju na radno intenzivnim djelatnostima ne kotiraju posebno dobro u svijetu. Međutim, oplemenjivanje takvih djelatnosti dodanom vrijednošću daje znatno bolju perspektivu. Jedan od primjera je ekološka poljoprivreda, za koju se, međutim, moraju ostvariti neki preduvjeti, u ispunjenju kojih konstruktivno mogu djelovati i jedinice lokalne uprave. Primjer su djelatnosti na prikupljanju i očuvanju sjemenja tradicionalnih povrtlarskih kultura i drugog bilja:

http://www.povrce.com/stare_sorte.html

http://www.agroklub.com/povrtlarstvo/ocuvajmo-i-zastitimo-stare-sorte-povrca/730/

http://zprojekti.mzos.hr/public/c2prikaz_det.asp?cid=2&psid=21&ID=3507

Osim banaka sjemena očito je nužno poticati, propagirati, podupirati i zastupati sve one koji se odluče na eko-poljoprivredu. Također, u situaciji kada je kapital nedostupan pojavljuju se razmišljanja o socijalnom poduzetništvu kao jednom od rješenja koje propagira osječka udruga Slap:

http://www.pomakonline.com/

Pored navedenih, mnogi apologeti modernih tehnologija kao rješenje vide automatizaciju, informatizaciju, robotizaciju i općenito uvođenje modernih tehnoloških rješenja na sve razine, pri tome zaboravljajući da ta rješenja sobom donose i neželjene sociološke posljedice, možda čak i povećanje nezaposlenosti, koje su razmatrane u mnogim znanstvenim radovima. Evo jedne poveznice:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=50158

S sbzirom da je idealno ispunjenje potpune kibernetizacije proizvodnje "tvornica bez ljudi", navedene posljedice nisu iznenađujuće. U svakom slučaju, takva su rješenja kapitalno zahtjevna i izvanredna su "terapija" za povećanje profita koji često nije usklađen s postavljenim ciljem brzog povećanja zaposlenosti. Proučavati, razvijati i primjenjivati takva rješenja, u malobrojnim našim tvrtkama koje si to mogu priuštiti, svakako je poželjno, a osim povećanja konkurentnosti doprinosi smanjenju ogromnog tehnološkog jaza prema razvijenim zemljama.

Sve do sada napisano u stvari je uvod za još jedno rješenje koje je izrazito radno intenzivno a kapitalno malo zahtjevno. Naime, radi se o softverskoj industriji, dizajnu i proizvodnji programa, različitih web poduhvata i aplikacija, koji zahtijevaju, danas iznimno jeftino, računalo opremljeno odgovarajućim softverom i gotovo svima dostupan priključak na Internet. Za tisuću-dvije kuna osigurava se radno mjesto za osposobljenog kreativnog djelatnika koji može stvoriti novu vrijednost. Osima alata otvorenog koda postoje i mnogi besplatni razvojni alati za dizajn i izradu softvera. Brzom izradom maštovitih, jednostavnih i jeftinih aplikacija od nekoliko dolara za Apple Store, Google Apps ili slične portale, moguće je, obzirom na ogroman broj potencijalnih kupaca, postići brz povrat uloženog te ostvarenje profita.

http://store.apple.com/us

http://www.google.com/enterprise/marketplace/

http://techcrunch.com/2007/09/17/facebook-launches-fbfund-with-accel-and-founders-fund-to-invest-in-new-facebook-apps/

Ključni problem, koji danas priječi primjenu ovog rješenja, je nedostatak, odnosno mali broj kreativnih, obučenihprogramera i dizajnera. Nema dovoljno niti dobro osmišljenih obrazovnih akcija izvan standardnog nastavnog procesa koje bi u kratkom roku prepoznale i "proizvele" ovaj tip stručnjaka. Naglasak je na kratkom roku, zbog teške situacije koja traži brza rješenja ali i uslijed izuzetno brze promjene informatičkih trendova, programskih platformi i metodologija. U cilju prepoznavanja potencijalnih kandidata, neophodno je napustiti uobičajene pristupe koji inzistiraju samo i isključivo na formalnom, institucijski verificiranom vrednovanju pojedinaca (inzistiranje na svjedodžbama i diplomama) te težiti pronalaženjutalentiranih self-made pojedinaca. U ovoj kolumni već su navedeni pojedini svjetski primjeri izvanrednih programera i poduzetnika koji nemaju formalnu visoku naobrazbu (Assange, Zuckerberg, Gates, Jobs, Ellison i mnogi drugi) a imamo i domaći primjer najmanje stigmatiziranog vlasnika velike tvrtke:Emil Tedeschi, Atlantic grupa.

Primjer iz brodske prakse je suradnja Strojarskog fakulteta i Siemensa na doškolovanju kadrova od prije nekoliko godina, gdje smo na osnovu objektivnog i učinkovitog testiranja uspjeli u krug odabranih "progurati" nekoliko kandidata sa srednjoškolskom spremom iako je inicijalno tražena isključivo fakultetska naobrazba. Kako su se ti kandidati vidno isticali još na testiranju, svojim znanjem, zalaganjem, talentiranošću opravdali su povjerenje i tijekom višemjesečne nastave postigli najbolje rezultate. Nakon završenog doškolovanjaSiemens je ipak odustao od otvaranja projektno - programerskog ureda u Slavonskom Brodu ali su zato gotovo svi polaznici vrlo brzo našli zaposlenje. Spomenuti "srednjoškolci" postali su bitni čimbenici u novim firmama i redom su nastavili daljnju (formalnu ili neformalnu) naobrazbu.

Odgovor na pitanje iz naslova je:"I motikom i kompjuterom!", dakle,i eko-poljoprivredom i informatikom i svim drugim radno intenzivnim a kapitalno nezahtjevnim djelatnostima koja nisam spomenuo. Nužno je brzo ciljano djelovanje svih navedenih resursa te prekid rasipanja ono malo novca kojim raspolažemo na megalomanske projekte za koje nitko nikada nije vidio cost/benefit analize, za koje trebaju godine, koji ovise o nečijoj milosti ili dobroj volji, o milijunima koji nikada neće doći, te koji ne daju nikakvo jamstvo da će u skorije vrijeme riješiti gorući problem zapošljavanja.

Potencijalni poduzetnici, ali i svi kojih se tiče ekonomski napredak, mogu inspiraciju potražiti u Funky Business trilogiji:

http://www.differo.hr/html/knjige_funky_business.html
http://www.differo.hr/html/knjige_karaoke_capitalism.html
http://www.differo.hr/html/knjige_funky_forever.htm