OSIJEK - U petak, 5. svibnja u 11 sati, održana je panel-rasprava „Utjecaj novih medija na mentalno zdravlje djece i mladih” na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu. U sklopu Dana medijske pismenosti 2023., razgovaralo se o nužnosti educiranja o negativnim utjecajima medija i društvenih mreža. Sudionici panela bili su klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Gordana Buljan Flander, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Lana Ciboci Perša, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek Tomislav Ramljak i studentica Akademije, Mateja Grbić uz moderatora, studenta Ivana Martinovića.

- Nemoguće je razgovarati o mentalnom zdravlju mladih bez referiranja na nedavnu tragediju kada je učenik sedmog razreda beogradske Osnovne škole „Vladislav Ribnikar” u pucnjavi ubio osmero djece i zaštitara. „Briga o mentalnom zdravlju je u Hrvatskoj i dalje tabu, a o djeci se govori kao da nemaju nikakvog stresa u životu dok istraživanja uporno pokazuju da do 14. godine počinje čak 50 % psihičkih bolesti. Analize američkih medija kreiraju tipičan profil za dijete u riziku od pucnjave u školama, a to je većinom muško dijete koje dugo vremena trpi fizičko ili psihičko zlostavljanje. Nerijetko ima slabo razvijene socijalne veze, uključujući i veze s roditeljima te mali broj prijatelja, često ih se naziva i „socijalnim čudacima”. Takvu djecu treba na vrijeme prepoznati i osigurati im potreban tretman kako bi razvili mehanizme za obranu od stresa i neugodnih emocija.” - ističe Flander.

S obzirom na to da se u medijima pojavilo mnoštvo različitih informacija i spekulacija, sudionici su se pozvali na odgovornost medija pri načinu izvještavanja o slučaju u Beogradu. „Iznošenjem fotografija i privatnih podataka maloljetnih počinitelja i žrtava, krše se temeljne odrednice Etičkog kodeksa i Kodeksa časti hrvatskih novinara, sve samo radi klikova. Neki mediji su od počinitelja napravili heroja, to je apsolutno nedopustivo. Novinari moraju znati da na taj način mogu potaknuti druge koji tako razmišljaju na isti zločin ili nešto još gore s ciljem privlačenja pozornosti.” - govori Ciboci Perša. 

Dok Amerika, s jedne strane, snažno zagovara slobodu govora, snimke tragedije koje su se proširile društvenim mrežama potaknule su sudionike na razmišljanje, Ramljak ističe: „U roku od nekoliko sati pojavili su se memovi u znak podrške ubojici, a djeca od 10 godina sada mogu i poslušati pjesme o njemu. Zabrinjava me što se sve danas nalazi na internetu, od nabavljanja oružja do istraživanja ubojstva, zbog toga je nužna regulacija internetskog sadržaja. U svojoj karijeri, često nailazim i na slučajeve sextinga, djeca ne razmišljaju da slanjem eksplicitnih fotografija i snimaka ostavljaju digitalni trag kojeg je jako teško izbrisati. Imao sam slučajeve gdje su takvi sadržaji završili i na Pornhubu, a sa svakim klikom, dijete ima osjećaj kao da je ponovno zlostavljano.” 

Tableti i pametni telefoni, zamijenili su nekadašnje loptanje i igranje u prirodi. Iako mogu biti korisni u održavanju kontakta i pronalaska osoba istih interesa, čini se da su i dalje plodno tlo za manipulaciju i bijeg od stvarnosti. Tko je uistinu odgovoran, objašnjava Ramljak: „Odgovornost je cijelog društva. Roditelji moraju provesti vrijeme s djecom, u stvarnom i u digitalnom svijetu kako bi ih osvijestili o mogućim prijetnjama. Obrazovni sustav, koji datira još iz 1800. godine, treba prilagoditi modernom dobu i uvesti edukacije o medijskoj pismenosti. Također je potrebna intervencija i sankcioniranje vodećih digitalnih kompanija jer se neprihvatljivi sadržaji nalaze upravo na njihovim serverima, a odgovor za prijavljeno seksualno zlostavljanje, čeka se danima.” Flander dodaje da ipak najveću ulogu igraju donositelji odluka: „Možemo razgovarati što sve treba poduzeti, ali ako vodeći političari ne interveniraju, svi planovi ostaju samo na papiru. Budućnost ove zemlje je na mladima, a Hrvatska danas štedi na djeci.”