NA današnjoj svečanosti obilježavanja Dana pobjede u Kninu govor je održao umirovljeni general Ante Gotovina, koji je, kako piše Telegram, istaknuo kako je Oluja, uz ostalo, predstavljala stvaranje pretpostavki za mir. 

"Kroz naučene lekcije naše burne i bremenite povijesti, jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati, raditi danas za bolje sutra."

"Četvrt stoljeća je prošlo od operacije Oluja, vojno redarstvene operacije koja je odredila budućnost naše domovine i početak kraja rata. Imam čast obratiti vam se danas. Poštovani branitelji, dragi moji prijatelji, ono za naš narod sudbonosno vrijeme zauvijek nas je povezalo.

Hrabrost, požrtvovnost i zajedništvo naših ljudi, pod vodstvom prvog predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška… Bile su presudne odluke da u posebno teškim i nepovoljnim uvjetima gradimo vojsku, spremni obraniti se, okončati rat i stvoriti pretpostavke za trajni mir.

Strahote rata i godine patnje i stradanje nevinih, žrtve rata mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje u kolektivnoj su svjesti našeg naroda. S bolom i tugom se sjećamo naših poginulih suboraca. S dubokim poštovanjem pozdravljam vas iz obitelji. Čestitam vam Dan pobjede, Dan branitelja, Dan domovinske zahvalnosti.

Kroz naučene lekcije naše burne i bremenite povijesti, jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati, raditi danas za bolje sutra. Ovih 25 godina u miru i sigurnosti Hrvatska se razvija i gradi u modernu europsku demokraciju koja brine o najslabijima i najpotrebnijima jer oni su slika našeg društva. Državu u kojoj svi njeni ljudi neovisno o različitosti uživaju u ravnopravnosti i slobodi. Na tom putu želim nam uspjeh, uz Božju pomoć.”, poručio je Gotovina. 

Važan premijerov govor u Kninu

Nakon govora generala Gotovine, na pozornicu je stupio premijer Andrej Plenković, koji je prvo uputio pozdrave svim okupljenima, piše Telegram..

"Današnji dan obilježavamo u znaku pobjede, zahvalnosti i ponosa. Prožet je pomirbom i pijetetom, koji su temelji hrvatske budućnosti. Uvijek je poseban osjećaj govoriti iz Knina, prijestolnice Hrvata, iz grada u kojem su naizmjence stolovali herceg i ban, gdje je stolovao banski sud i danas grada simbola hrvatske slobode, hrvatske pobjede u Domovinskom ratu. Pobjedu u ratu najbolje simbolizira slika Franje Tuđmana koji dan nakon oslobođenja Knina ljubi hrvatsku trobojnicu na kninskoj tvrđavi. Taj trenutak i danas u svima nama budi jake emocije, osjećaj ponosa i duboke zahvalnosti, jer je značio da je rat završio i da se prognani mogu vratiti svojim domovima. Ništa od toga ne bi bilo moguće bez pobjede. Oluja je pobijedila velikosrpsku politiku Slobodana Miloševića", rekao je Plenković.

 "Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu, žalimo zbog svih civilnih žrtava, ne samo Hrvata, nego i Srba. S tugom se prisjećamo stotina tisuća prognanika koji su protjerani sa svojim ognjišta. Žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, svaki takav čin je bolan, ružan ožiljak na pravednom licu Domovinskom ratu."

"Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu, žalimo zbog svih civilnih žrtava, ne samo Hrvata, nego i Srba. S tugom se prisjećamo stotina tisuća prognanika koji su protjerani sa svojim ognjišta. Žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, svaki takav čin je bolan, ružan ožiljak na pravednom licu Domovinskom ratu. Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji obila traumatična za mnoge hrvatske Srbe. Dok je za većinu Hrvata to većinom bio prisilan zbjeg, za mnoge Srbe to je bio zbjeg pred hrvatskim snagama. Hrvatska je osigurala velik napor da osigura povratak onih Srba koji su se htjeli vratiti, ali još ima poteškoća kako bi se mogli vratiti, ali mora se još toga napraviti. Brojni hrvatski Srbi su sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i branitelji”, rekao je premijer.

"Važno je da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus, nego i kraj rata. Na kraju, treba iskazati prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska ili srpska. Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama, čime ne dovodimo u pitanje pravednost i legitimnost Domovinskog rata. Naprotiv, time pokazujemo velikodušnost pobjednika, koji i nakon svega žali za zločinima. Isto to očekujemo od predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji moraju jasno iskazati pijetet prema hrvatskim žrtvama. Hrvatsko društvo mora ići naprijed, pomirba se mora temeljiti na činjenicama i na pravdi za sve žrtve. Svi oni zločini koji ne zastarijevaju nastavit će se procesuirati”, nastavio je, dodavši kako se iskrena pomirba može graditi samo na istini koja se temelji na činjenicama. "Hrvatska je bila napadnuta i obranila se. Kao pobjednica Hrvatska je pružila ruku pomirbe i gradi svoju budućnost.”, zaključio je premijer Plenković.

Milanović: Prevagu čini malo dobrih i malo hrabrih ljudi

"Čast mi je govoriti na 25. obljetnici oslobođenja Hrvatske. To je jako dugo razdoblje u životu jednog čovjeka. U 25 godina odnosi u svijetu se mijenjaju, a mi smo u tih 25 godina odmakli daleko. Više nismo isto društvo kao tada", započeo je predsjednik RH-a Zoran Milanović svoj govor, piše Index.

"O tome dobro govori i govor predsjednika vlade, nadam se da će se on pretočiti u stvarnost, da ćemo postati građansko i etičko društvo. 25 godina je voda duboka i vrijeme je da se u njoj ogledamo. Ne moramo nužno o zajedništvu jer ono u demokraciji nije uvijek moguće, ali bitno je da smo zajedno. Bitno je da se razgovara, bitno je da se probleme otvara. Neću ponavljati ono što je već rečeno u ranijim govorima jer sve što je rečeno je dobro", zaključio je Milanović.

"Govorit ću o dvije stvari: O etapama našeg puta do pobjede i o nečemu što je ovdje uvijek bio veliki teret, a to su odnosi Hrvata i Srba. Jedan veliki državnik je prije puno godina opisao put svoje države do pobjede: 'U ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost i u miru dobra volja.' Kako univerzalno i kako primjenjivo na naš put! Nama je rat nametnut, napali smo nas oružjem kojeg smo i mi i Slovenci plaćali, bili smo suočeni sa situacijom na koju se nitko nije spremao. Oni momci kojima sam jučer podijelio odlikovanja došli su s namjerom da pomognu svojoj državi, oni nisu znali što ih čeka. Rat se dogodio u treptaju oka. Jako je teško bilo, to govorim kao čovjek u godinama, znati što je pred tobom, predvidjeti tuđe reakcije, reakcije međunarodne zajednice i graditi Hrvatsku vojsku. Predvodio ga je prvi hrvatski predsjednik i još važnije, ratni predsjednik Franjo Tuđman. Ta pobjeda nije pala s neba, ona nije slučajna, ona je plan rada, planiranja, inteligencije stotine tisuća ljude. Svi mi koji u tome nismo sudjelovali smo dužni biti zahvalni. Prevagu čini malo dobrih i malo hrabrih ljudi. Drugi gledaju i ubiru plodove tuđeg rata", rekao je Milanović.

"U pobjedi smo trebali biti velikodušniji i organiziraniji nego što smo bili, ali nikad nismo potonuli u ponor moralne katastrofe."

"U pobjedi smo trebali biti velikodušniji i organiziraniji nego što smo bili, ali nikad nismo potonuli u ponor moralne katastrofe. Bilo je grešaka i zločina i to zločina koji su nas kasnije koštali. Sve te priče o zajedničkom zločinačkom poduhvatu, koje ne trpe racionalnu analizu, sve je to posljedica grešaka koje smo napravili činjenjem i nečinjenjem u prvih par mjeseci nakon pobjede. To nam je velika lekcija. Hrvatska država je kasnije ispravila tu grešku. I zato posebno cijenim dolazak Borisa Miloševića ovdje na proslavu, pridružiti se Hrvatima, to je arhitektura srca i to nije mala stvar. Dolazim do hrvatsko-srpskih odnosa. Ti odnosi su stotinama godina bili komplicirani. Bila je Jugoslavija koja nikad neće biti. Mi smo tu, postoji naša dobra vjera i dobra volja, želimo surađivati i raditi, želimo poslovati. Želimo znati da će sudovi i u Srbiji i u Hrvatskoj biti nepristrani jer odnosi ta dva naroda su važni. Kad se međusobno prepucavamo, drugi nas uopće ne primjećuju. Ti odnosi moraju biti bolji, a ja ću kao hrvatski predsjednik dati sve što mogu dati da to bude bolje. Na drugoj strani je da to isto pokuša. I predsjednik vlade i sabora slično razmišljaju. Živjela hrvatska pobjeda, kao sunce visoka", rekao je Zoran Milanović.