U novoj vladi Andreja Plenkovića energetika je iz Ministarstva gospodarstva prenesena u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koje vodi ministar Slaven Dobrović. Na naš upit tom ministarstvu o tome što se čini po pitanju mogućeg poskupljenja struje i koji je zadnji rok za donošenje odluke o povećanju naknade za obnovljive izvore energije kako bi on na vrijeme stupio na snagu, a da se ne ugrozi rad HROTE-a (Hrvatski operator tržišta energije), koji bi mogao ostati bez sredstava za isplatu povlaštenim proizvođačima električne energije, nismo dobili konkretan odgovor.

"O odluci o povećanju naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije razgovarat će se na razini Vlade, budući da je riječ o zakonskoj obvezi koja će utjecati na povećanje cijene struje. O toj temi razgovarat ćemo i s ostalim partnerima koji su uključeni u tu problematiku, jer je važno da se pronađe prihvatljivo rješenje. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike javnost će izvijestiti o odluci čim se postigne dogovor. Ističemo kako zakonska obveza o povećanju naknade proizlazi iz odluka bivših vlada”, odgovorili su nam iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike prošloga tjedna.

I ministar Zdravko Marić krajem prošloga tjedna kazao je kako će s ministrom Dobrovićem raditi na pronalaženju načina kako kompenzirati trošak zbog povećanja naknade za obnovljive izvore energije kako bi građanima u konačnici zaista računi bili manji.

Marić je, valja podsjetiti, najavio kako će Vlada sniziti PDV na električnu energiju, no to sniženje PDV-a s 25 na 13 posto ipak neće u cijelosti "neutralizirati” povećanje naknade za obnovljive izvore energije. Ta naknada, valja podsjetiti, sada iznosi 3,5 kuna (bez PDV-a) po kilovatsatu, dok bi prema prijedlogu Ministarstva gospodarstva iz prošlog mandata ona od 1. siječnja trebala porasti na 12 lipa po kilovatsatu potrošene struje. Poskupljenje bi, prema sadašnjoj stopi PDV-a, na primjeru kućanstva koje u prosjeku troši 3000 kilovatsati struje na godišnjoj razini iznosilo oko 450 kuna. Dakle, mjesečni bi računi bili viši za 37,5 kuna. Uz smanjeni PDV struja bi građanima poskupjela za 60 kuna godišnje ili čitavih pet kuna mjesečno. Svako je poskupljenje nepopularno, no kada se pogleda koliko je ono za građane, može se postaviti pitanje koliko tih 60 kuna za jedno prosječno kućanstvo doista može biti razlog za nezadovoljstvo, posebice što se time financira proizvodnja struje iz obnovljivih, dakle ekološki prihvatljivih izvora energije.

Izuzetak je tu svakako poduzetništvo, odnosno industrija i veliki gospodarski subjekti, za koje bi Vlada doista trebala nastojati smanjivati cijenu energije, što bi u konačnici značilo povećanje konkurentnosti poduzetnika sa svim ostalim pozitivnim efektima koje ono donosi.

Bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić za naš list je 1. listopada kazao kako postoji model koji je razvijen u njegovu ministarstvu prema kojemu naknada za obnovljive izvore energije ne bi morala odmah porasti na 12 lipa po kilovatsatu.

- Nećemo ići prema HEP-u prisilom da snizi cijenu dijela električne energije koji se formira na tržištu, čime bi se ugrozili ostali opskrbljivači koji su već izrazili nezadovoljstvo ako bi se utjecalo na tržišni dio u ovoj priči o cijeni struje. Pred nama su regulirani dijelovi kod kojih se može djelovati mjerama kroz restrukturiranje HEP ODS-a (Operator distribucijskog sustava). U okviru trenutnih uvjeta naknada za obnovljive izvore energije trebala bi biti povećana s 3,5 na 12 lipa po kilovatsatu, no prema novom modelu uz provedbu ovih mjera naknada bi iznosila do sedam lipa - izjavio je prije mjesec dana Panenić. A ako je model dobar, nema razloga da se ne primijeni.

Iz HUP-a su nedavno upozorili da nije opravdano poskupljenje naknade na 12 lipa, s obzirom na broj novih proizvođača struje koji će biti priključeni u elektroenergetski sustav. U HUP-u su izračunali da bi od početka godine zbog novih ugovora s povlaštenim proizvođačima bilo dostatno povećanje naknade na šest lipa po kilovatsatu, a da se sukladno ulasku novih proizvođača ta naknada postupno povećava u iduće dvije godine sve dok ne bi dosegnula devet kuna po kilovatsatu. U HUP-u predlažu i da se tvrtkama koje u proizvodnji imaju velike troškove za utrošenu električnu energiju, poput cementara, omogući plaćanje niže naknade za obnovljive izvore energije.