Uskrsni stol tradicionalno je prepun prve proljetne hrane, ali i komada mesa koji su se čuvali za ovu prigodu, točnije dan kada se obitelji okupljaju za doručkom svih doručaka. Dok svi poznaju mirisne ružičaste šunkice narezane na ploške ili one pečene u tijestu koje vire iz zlaćane kore, manje je poznato da se i kulen, poslastica koja je obilježila slavonsku gastronomsku scenu, također kuha, i to upravo za uskrsni doručak.

– Slavonska je gastronomija toliko različita koliko je i bogata. Dok oko Osijeka i u Baranji našu najpoznatiji poslasticu poznaju kao suhi kulen, u zapadnoj Slavoniji, oko Broda i Požege, uživamo u – kulinu – objašnjava Tomislav Galović, naš najpoznatiji proizvođač kulena koji je tu suhomesnatu poslasticu i brendirao.

Uz bok svjetskoj klasi

Osim što je razlika u jednom glasu/slovu, način pripreme gotovo je identičan, a svaka obitelj ima svoju malu tajnu i omjere koliko začina staviti u deliciju koja je mjesto pronašla na policama luksuznih gourmet butika, i to uz bok najskupljim španjolskim i talijanskim pršutima – San Daniele, Jamon Iberico, Pata Negra...

– U Slavoniji je danas ostalo vrlo malo mjesta u kojima se kulin priprema na ovaj način i upravo zato ustrajemo na tome da ga svake godine kuhamo – objašnjava Galović.

– Kulin koji se kuha za Uskrs je mlad, napravljen najviše prije tri mjeseca pa se nije ni osušio, niti je pretjerano dimljen. Kuha se u bakrenom kotliću na otvorenom ili na peći na drva, a uz njega se u istoj vodi krčka i šunka. Njoj treba nešto dulje, no kulinu oko sat. Obvezno ga treba ostaviti u uvodi dok se ne ohladi kako bi se sokovi vratili u meso - objašnjava Galović.

Ovako pripremljen kulin reže se na nešto deblje Servira se uz šunku, tvrdo kuhana jaja, mladi luk i hren, a trebao bi potrajati, ako je to moguće - do mladog Uskrsa. I dok su kulen i kulin podijelili Slavonce, kuhana šunka će se proširila po stolovima cijele regije.