SLAVONSKI BROD -  Dolaskom toplijih mjeseci, velik broj ljudi nastoji što više vremena provoditi na otvorenom, posebice u prirodi. Iako boravak u prirodi donosi obilje blagodati i užitaka, u njoj vrebaju i neke opasnosti. Jedna od njih su krpelji jer oni svojim ugrizom na ljude mogu prenijeti i neke uzročnike zaraznih bolesti.

Svaki boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, nosi rizik od mogućeg kontakta s krpeljima. Kako bi krpelji postali aktivni, potrebne su im temperature više od pet stupnjeva Celzijevih u kombinaciji s više od 50 posto vlage u zraku. Stoga su najbrojniji u proljeće i rano ljeto, ali ih može biti i u ranu jesen, ovisno o klimatskim uvjetima.

Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prijenosa zaraznih bolesti. Naime, veći broj krpelja uopće se ne 'ugnijezdi' u kožu pa padne s tijela, dok neki satima lutaju po koži dok ne naiđu na pogodno mjesto gdje se prihvate - najčešće su to pregibi, vlasište i drugi topliji odnosno vlažniji dijelovi tijela.

Krpelj se može ukloniti s kože pažljivim izvlačenjem - uz pomoć pincete - kojom ga se zahvati za gornji dio trupa, što bliže koži, i lagano izvuče. Ako ste spretni, to možete napraviti i sami. Ako se dogodi da dio krpelja pukne ili ostane u koži, ne morate biti zabrinuti - najvažnije je ukloniti trup i spriječiti da krpelj dulje bude u koži. Ostatke glavice ili rila možete ukloniti i kasnije , sami ili uz pomoć liječnika.

Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu. Tek manji broj ugriza krpelja rezultira i prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što u konačnici može rezultirati i zarazom ugroženoga čovjeka te pojavom simptoma bolesti, najčešće tek tjedan ili dva nakon ugriza krpelja. Stoga nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć, nego je dovoljno samo ukloniti krpelja s kože, kao što je to učinila mlada Brođanka. 

- Nakon duže šetnje sa psom, sedmogodišnjom maltezericom Dee Dee, na njoj sam pronašla tri krpelja. Iznenadila me sezona tih krvopija koja je ranije počela. Međutim, nisam tome pridavala preveliku pažnju. Dan kasnije prošla sam rukom kroz kosu i uz glavu osjetila nešto. Tada sam ga već vjerojatno 'okrznula' i skinula s vlasišta pa sam ga morala tražiti po kosi. Nasreću, nije me ugrizao, ali mogu reći da mi nije bilo svejedno. Liječničku pomoć ipak nisam potražila jer nisam imala nikakve simptome poput crvenila ili svrbeža na mjestu ugriza. - za SBplus kazala je 29-godišnja Brođanka.

Međutim, ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti - poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti, ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojave kožnih promjena, potrebno je posavjetovati se s liječnikom kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.

Većina bolesti koje prenose krpelji su blažeg oblika i liječenje se može provesti kod kuće, dok samo manji broj slučajeva zahtijeva obradu i liječenje u bolnici, bilo zbog potrebe primjene složenije (intravenske) terapije ili zbog mogućeg nastanka komplikacija i ozbiljnijih posljedica.

Treba naglasiti kako se većina bolesti koje nastaju nakon ugriza krpelja može spriječiti samim izbjegavanjem kontakta s krpeljima ili pravovremenim i ispravnim uklanjanjem krpelja s tijela, dok se samo jedna bolest (krpeljni meningoencefalitis) može spriječiti i cijepljenjem.

U Hrvatskoj se ugrizom krpelja najčešće prenose borelioza (lajmska bolest, eritema migrans), krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.

Zaštitite se od krpelja

• obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele)
• izbjegavajte odjeću tamnih boja jer se na njoj krpelj teže uočava kao i materijale poput vune i flanela jer se na njih krpelji lakše zakvače
• hodajte obilježenim stazama
• izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
• primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!)
• nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) "šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz
• Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
• kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može 'pokupiti' krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela
• obavezno se otuširajte se povratku iz prirode.