Iako je prošlo dvije godine od ukidanja PDV-a na donacije i donošenja pravilnika o doniranju u Hrvatskoj, značajnog pomaka nema. Razlozi su brojni, od slabe infrastrukture do kompliciranih procedura i proturječnih propisa, izjavila je zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan, izvjestiteljica o smanjenju bacanja i povećanju doniranja hrane na predstavljanju novih smjernica EU o doniranju hrane, 15. prosinca 2017., prenosi portal agrobiz.

Prema riječima voditelj Predstavništva Europske komisije,Branka Baričevića, trenutno više od pedeset europskih propisa utječu na bacanje hrane, na pozitivan ili negativan način. Iz njih proizlaze nacionalni propisi o porezima, fitosanitarnim mjerama, trgovini, humanitarnim udrugama, rokovima valjanosti hrane, odgovornosti za hranu i drugim pitanjima, objasnio je Baričević.

Na pitanje zna li se u Hrvatskoj koliko se hrane donira, Borzan je odgovorila kako takvih podatak nema, ali da je ona pokrenula natječaja za „Najdonatora godine", te poziva trgovce, proizvođače i sve one koji su spremni donirati hranu da se jave na taj natječaj kako bi se barem donekle dobile informacije o količini hrane koja se donira.

Hrvatska mora više koristiti EU fondove koji mogu pomoći da se doniranje hrane bolje institucionalna uredi, a potrebno je i više raditi na eudukaciji građana, kazala je Borzan, te dodala da dokle god pučke kuhinje i socijalne samoposluge imaju veliki broj korisnika, bacanje jestive hrane je nemoralno.

Hrvatska se u sklopu Ciljeva održivog razvoja UN-a obvezala smanjiti bacanje hrane za 50 posto do 2030. Smjernice mogu pomoći da se taj cilj dostigne i u isto vrijeme povećaju količine donirane hrane Na temelju EU smjernica Hrvatska bi trebala izraditi nacionalne, koje će uzimati u obzir posebnosti naše situacije i zakonskih rješenja, istaknuo je Baričević.

Danas se preko 88 milijuna tona hrane godišnje baci u EU, u isto vrijeme četvrtina građana je u riziku od siromaštva. U Hrvatskoj se godišnje baci preko 400 tisuća tona hrane, više od tisuću tona na dan. Police socijalnih samoposluga su poluprazne, a prema službenim statistikama, 20 posto populacije RH je u riziku od siromaštva, kazao je Baričević.

Smjernice po prvi put na jednom mjestu objedinjuju upute i savjete kako urediti sustave doniranja hrane, a da se pritom poštuju svi EU propisi i ne ugrožava sigurnost hrane te zdravlje primatelja donacija. Namijenjene su državama članicama, posrednicima, humanitarnim organizacijama i drugim subjektima u procesu doniranja. Među ostali, instruiraju države članice kako osloboditi doniranje plaćanja PDV-a, a osim samog oslobađanja od PDV-a, smjernice ističu učinkovitost poreznih poticaja u poticanju industrije da donira hranu.

Tako primjerice u Francuskoj poduzeća mogu ostvariti porezne olakšice od 60 posto neto knjigovodstvene vrijednosti donirane hrane dok je u Španjolskoj taj postotak 35 posto, što znači da donatori hrane taj postotak vrijednosti donirane hrane mogu odbiti od poreza na dobit za svoja poduzeća. U Portugalu postoji veći porezni odbitak, što znači da donatori mogu odbiti do 140 posto vrijednosti hrane u vrijeme doniranja, ako će se ta hrana upotrijebiti u socijalne svrhe.

Više o smjernicama za doniranja možete vidjeti OVDJE.