POŽEGA - Slogan Turističke zajednice za promociju hrvatskih ljepota glasi 'Puna života' iliti 'Full of life'. Već su ga mnogi, rugajući se ironično pretvorili u 'Full of shit', referirajući se na ono što nam 'domaći' političari svakodnevno serviraju u toj prekrasnoj Lijepoj Našoj koju predstavljaju. No, nekomu je Hrvatska, ipak, 'zemlja snova'. Neminovno je da će netko uskoro morati zamijeniti stotine tisuća Hrvata na njihovim nekadašnjim radnim mjestima. Oni su krenuli u 'bolje sutra'., ne više toliko 'trbuhom za kruhom', nego više bježeći od jadnih životnih uvjeta, zgađeni cjelokupnom situacijom u društvu - politici, pravosuđu, medijima,...

Portal pozega.eu danas piše upravo o novoj pojavi da, dok veliki broj Hrvata traži zaposlenje u zemljama Europske unije, u Hrvatskoj dolazi do ogromnog nedostatka radne snage. Tako je i u Požeško-slavonskoj županiji. 'Odbjegle' Hrvate i tamo redovno mijenjaju ljudi iz iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova - odnosno zemalja s još lošijim standardom, mjesta u kojima se hrvatska plaća, valjda, čini prihvatljivom. Najgore je, kažu, u građevinskom sektoru pa poslodavci najviše traže 'bauštelce', ali i vozače. Upravo za ta zanimanja najveći je broj zatraženih radnih dozvola u Policijskoj upravi požeško-slavonskoj.

- Policijska uprava požeško-slavonska, s pripadajućom Policijskom postajom Pakrac, u razdoblju od 1. siječnja do 25. rujna 2018. godine izdala je ukupno 134 dozvole za boravak i rad stranaca. Čak 90 dozvola izdano je za područje građevinarstva za zanimanja keramičar, tesar, zidar, armirač, zavarivač i fasader. Za zanimanje pekar i mlinar izdane su dvije dozvole, za zanimanje 'vozač teretnih vozila' četrdeset dozvola te dvije dozvole za područje ugostiteljstva i turizma, zanimanje pomoćni radnik u turizmu. - navedeno je u odgovoru Policijske uprave požeško-slavonske na upit portala pozega.eu.

Najviše radnika u susjednu je županiju došlo iz Bosne i Hercegovine, njih 104. Iz Srbije i Albanije došlo ih je 28, po 14 iz svake te dva radnika s područja Kosova. U samo devet mjeseci 134 radna mjesta na području Požeštine popunili su strani državljani.

Usporedbe radi, prosječna mjesečna plaća u građevinarstvu u Bosni i Hercegovini iznosi uglavnom 560 maraka (cca. 2128 kuna), a prema podatcima Sindikata graditeljstva Republike Hrvatske za 2017. godinu, plaća za iste poslove u Hrvatskoj iznosi oko 4613 kuna (cca. 1214 maraka), dok se u Njemačkoj na baušteli može zaraditi od 18 do 22 tisuće kuna.

Ako znamo da naši sugrađani u strane zemlje odlaze obavljati gotovo iste ili slične poslove, potpuno je jasno kako nije u pitanju volimo li i hoćemo li raditi ili ne. U pitanju je, očito, sigurnija egzistencija, mogućnost napredovanja, odnos prema radniku i, općenito, prava koja mu njegovim radom, ali i kao ljudskom biću, pripadaju. Što je onda s pravima tih koji u tu napuštenu Hrvatsku dolaze raditi umjesto odbjeglih 'domorodaca' i tko se brine da se i njih (kao nekad potonje) ne izrabljuje - pitanja su koja će, sasvim sigurno, uskoro uzdrmati mnoge (i europske) institucije.