Turistička sezona iz godine u godinu niže nove rekorde, najveći dio hrvatskog BDP-a ovisan je o turizmu, a zemlji nedostaje 20.000 turističkIh radnika. Istovremeno, ironija je na hrvatski način, bez posla ih je dvostruko više iz te branše.
Turistička sezona iz godine u godinu niže nove rekorde, najveći dio hrvatskog BDP-a ovisan je o turizmu, a zemlji nedostaje 20.000 turističkIh radnika, piše glas-slavonije.hr. Istovremeno, ironija je na hrvatski način, bez posla ih je dvostruko više iz te branše.
I ove je godine bio vidljiv nedostatak radne snage za te poslove. Dalmaciji je najveći rudnik kvalitetnih radnika dosad bila Slavonija, odakle je svake sezone, prema procjenama Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske (STUH), odlazilo i do 15.000 sezonaca. No prilike za njih su se promijenile – od srozavanja plaća do neosiguravanja smještaja i prehrane na račun poslodavca, pa su Slavonci krenuli na rad u inozemstvo. Tom odljevu sezonaca, kojima su primamljivi Irska, Austrija, Njemačka..., prethodila je politika poslodavaca na Jadranu da radnike na neodređeno zamjenjuju sezoncima, pa sada nemaju ni jednih ni drugih.
Pitanje je – kako u tim, negativnim trendovima premostiti iduću sezonu i zadržati turizam na razini velikog oslonca BDP-a. K tomu, važnost turizma uvjetuje i što se na nj oslanjaju trgovina, poljoprivreda i prehrambena industrija, očekuje se da on bude generator investiranja i novog zapošljavanja. Istina, resorno je ministarstvo pokrenulo novi projekt sufinanciranja deficitarnih zanimanja, zajedno s hotelskim tvrtkama, za 240 učenika. Samo će tvrtka Valamar stipendirati njih 212. Učenici će dobivati 500, a studenti 800 kuna. Obveze stipendista su da nakon školovanja u tvrtki moraju raditi 12 mjeseci.
KV i NKV radnici
Glasnogovornica Hrvatske obrtničke komore Snježana Tomić navodi kako je suradnjom Ministarstva rada i mirovinskog sustava, HZZ-a, HOK-a i Obrtničkog učilišta pokrenut program prekvalifikacije nezaposlenih, koji je prošlo 236 osoba.
- S njim nastavljamo i sigurni smo da ćemo do sljedeće turističke godine, 2017., imati respektabilan broj kvalificiranog kadra spremnog za rad u ugostiteljstvu. Što je najvažnije, to su zanimanja koja su sami ugostitelji tražili, dakle kadar koji im je potreban - ističe Tomić.
Drugi dio problema manjak je kvalitetnog kadra. HGK ocjenjuje da radne snage u turizmu nedostaje i među KV i među NKV radnicima, a predsjednik STUH-a Eduard Andrić uzroke vidi u njezinoj potplaćenosti.
– Istraživanje pokazuje da je bijelo osoblje, od sobarica, čistačica do kuhara, u prvih šest mjeseci 2016. imalo prosječnu plaću od 4175 kuna neto, što je zaostajanje za trećinu, za 29 posto, od prosječne plaće u gospodarstvu. Istovremeno, jedna Austrija, koja traži sezonce za zimu, konobaru nudi plaću od 1300 eura, 13. plaću, plaćen smještaj i hranu te još neke beneficije - navodi Andrić razloge tolikog odljeva sezonaca.
Rješenje za radnu snagu u turizmu vidi u podizanju plaća bar na razinu onih u gospodarstvu te u zaustavljanju odljeva ljudi tako da hotelijeri zapošljavaju što više radnika na neodređeno.– Čovjek prijavljen na pet-šest mjeseci nema budućnosti, ne može planirati ni obitelj. Rješenje vidi u odlasku van i tako se vrtimo u krug - upozorava Andrić. Predlaže da se u Pravilniku o kategorizaciji hotelskih objekata minimalan broj radnika na neodređeno veže uz broja kreveta i zvjezdica hotela.
Bilo kako bilo, dok istovremeno na birou imamo 230.000 nezaposlenih, dolazimo u poziciju da ćemo za sezonu 2017. morati uvoziti radnu snagu. Andrić ocjenjuje da će uvoz radne snage u turizmu biti neizbježan.
Ulaganje u znanje
– Na sezonce iz Slavonije moramo zaboraviti, pa smo prisiljeni tražiti ih po republikama bivše države, poput BiH, no i Bosanci vide da naši sezonci odlaze raditi u zemlje gdje se mnogo bolje plaća, pa tamo odlaze i oni. I što nam ostaje? Rumunjska, Bugarska, za koje smo svjesni da njihovi radnici nisu baš kvalitetni. Oni će doći jer kod njih je još lošiji standard nego kod nas, no za naš turizam to nije rješenje - upozorava Andrić.
Od ukupnoga broja zaposlenih u turizmu njih 70 posto nije završilo ugostiteljsku školu, a gost traži kvalitetnu uslugu. Potvrđuju to i u HOK-u.
- Osoblje slabo ulaže u sebe i svoja znanja, a ugostitelji koji i ulože u radnika radi sezonalnosti vrlo često gube kadar jer radnici odlaze. Mi smo kao destinacija prerasli osnovna znanja koja su ljudi stekli u svojem radnom vijeku ili tijekom školovanja. Danas se turizam bazira na soft skills znanjima, koja se stječu dodatnom edukacijom i praksom. Nažalost, naša gastronomska ponuda ne prati školski i obrazovni sustav. Imamo iznimne pojedince, vizionare, no zbog tromosti obrazovnog sustava ugostitelji su prepušteni sami sebi i ulaganju u svoj kadar - ističu i u HOK-u te poručuju kako takve ugostitelje treba respektirati i pružiti im određeni oblik olakšica ako samostalno ulažu u svoje zaposlenike i educiraju ih.
