‘Iz Osijeka s ljubavlju’, zajednički je nazivnik pod koji bi se mogli svesti svi članci Drage Hedla, napisani za slavonskobrodski portal SBplus. Rođeni Osječanin, Slavonac, prema manjem Slavonskom Brodu u svojih se stotinu i dvadeset kolumni uvijek odnosio paternalistički. Uvijek oštrim, ali nikad otrovnim perom, analizirao je sve slojeve i sfere društvenog života Slavonskog Broda, pretresavši ga tijekom tri aktivne godine pisanja rubrike „Nedjeljna propovijed“ uzduž i poprijeko, zamjerivši se mnogima i upoznavši ga puno bolje od nekih koji u tom gradu žive čitav život.

Jedan od najvećih hrvatskih istraživačkih novinara današnjice nikada nije imao problema sa spuštanjem na lokalnu razinu, čeprkanjem po problemima male sredine i hvatanjem nečega što su urednici ‘velikih medija’ zvali ‘sitnim ribama’ u temama samo naoko nezanimljivima široj javnosti. Hedl svojim progovaranjem (i) o tomu, pokazuje što je uzrok iskonskom truljenju društva u cjelini koje se iz svakog pojedinca, iz svakog okruženja, ma koliko ono malo bilo, poput kuge, širi i poprima mnogo veće razmjere.

Prve retke za SBplus, Hedl je napisao davne 2010. godine, a otad je za taj portal objavio barem članak-dva godišnje, da bi 2016. godine, nakon službenog, ali ne i stvarnog, umirovljenja, na tom portalu dobio tjednu rubriku i nedjeljnu kolumnu pod naslovom „Nedjeljne propovijedi“ koje su slavonskobrodski čitatelji brzo zavoljeli pa je to i danas redovito najčitaniji članak SBplus-a posljednjeg dana u tjednu. U ovoj se zbirki kolumni nalaze svi Hedlovi članci napisani za SBplus i objavljeni do listopada 2018. godine.

Najbrojnija Hedlova poglavlja ove zbirke, svako od njih s četrnaest odnosno trinaest kolumni, su ona tematski određena naslovima „Sa slavonskobrodskih ulica“ i „(Ne)časni“. Svakodnevna zbivanja iz proteklog tjedna koje Hedl komentira nedjeljom, omiljena su meta njegove dublje analize. Bilo da se radi o novim kantama za smeće postavljenima u gradu, nazivu pojedinih ulica ili grafitima koji su osvanuli na gradskim zidovima, Hedl o Slavonskom Brodu piše kao da je ‘njegov’ grad, ozbiljno pristupajući svakoj temi.

Druga omiljena tema - hrvatsko pravosuđe, korijene vuče iz čitavog njegovog novinarskog opusa, a za SBplus bavi se slavonskobrodskim Općinskim i Županijskim sudom te Državnim odvjetništvom. Mogli bismo kazati kako se u tom poglavlju nalaze i ‘najopasnije’ Hedlove kolumne pisane za SBplus jer se imenom i prezimenom dotiče mnogih koji svoj posao rade nečasno. Ipak, jasno je kako za istraživačkog novinara kakav je Drago Hedl opasnog nema. Postoji samo dobrih i loših tema te vječni osjećaj za pravdu i otkrivanje prave istine.

Stoga su dvije navedene skupine kolumni, od ukupno njih četrnaest, možda najviše suprotstavljene. No, naizgled trivijalan komentar događaja sa slavonskobrodskih ulica i optužbe upućene radu slavonskobrodskih sudaca, Hedlu jednako znače.

Pokazuje to i u ostalih dvanaest poglavlja u kojima se i dalje ‘drži’ Slavonskog Broda, ponekad veoma usko, a nerijetko i na široj razini. U poglavlju „Kad policija svoj posao revnosno (ne) radi“ opisuje opet događaje sa slavonskobrodskih i županijskih cesta, ali one u kojima sudjeluju i lokalni policijski službenici. Poneki slučajevi s područja Brodsko-posavske županije o načinu rješavanja stvari u policiji, zaokupili su dublju Hedlovu pažnju pa o njima piše i kao kolumnist Telegrama, pomno istražujući ‘krive korake’ plavaca Brodsko-posavske županije.

Ova zbirka kolumni donosi i priče o ljudima iz Županije koji su se na bolji ili lošiji način ‘dali u politiku’ - Ružici Vukovac i Tihomiru Jakovini. U Hedlovoj zbirki kolumni, zaslužili su i posebna poglavlja - „Ružica Vukovac - ugašeni svjetionik ili svijeća“ i „Bit će upamćen“. O Slavonskom se Brodu, zbog četiri gradonačelnička mandata ne može pisati ne spominjući Mirka Dusparu koji je u Hedlovim kolumnama ‘čest gost’. U poglavlju „Duspara. I tako četiri puta“ ‘zaradio’ je devet kolumni, a u naslovu je i četiri kolumne poglavlja „Političare nitko ne traži, oni se nude sami“.

Poglavlja „Voda, zemlja i zrak u Slavonskom Brodu“ te „Mali od velikog Đure“, također izravno govore o zbivanjima u Slavonskom Brodu, bilo da se radi o aktualnim događajima poput onečišćenja vode na Uskrs 2018. godine, desetogodišnjim problemima i uzrocima nečistog zraka koji udišu Brođani ili ekološkom akcidentu, izlijevanju stotine tisuća litara nafte u tlo, za koji nitko nije odgovarao pa sve do članaka o nekadašnjem industrijskom gigantu, tvrtki Đuro Đaković, Kiklopu koji je vukao pola državnog gospodarstva, a sada je bačen na koljena i prisiljen moliti za pomoć.

U poglavlju „Lijepa njihova“ nalaze se Hedlove kolumne koje opisuju pojedince čiji je mikrokozmos zapravo opća slika Hrvatske, ljude u čijim se postupcima i ponašanju, nažalost, često ogleda hrvatski mentalitet u cjelini. Slično je i poglavlje koje mu prethodi, naslova „Poduzetništvo po hrvatski“, u kojemu Hedl, također imenom i prezimenom, izdvaja vrle primjerke hrvatskih poduzetnika i načina odnosa prema radnicima, uglavnom sarkastičnim tonom opisujući njihovo ‘poslovanje’.

Dašak Osijeka, Hedl donosi u kolumnama zajedničkog nazivnika „(Ne)ugledni slavonski crnokošuljaši“ u kojima je glavni lik Branimir Glavaš kojim se Hedl bavio i u svojoj knjizi „Glavaš: kronika jedne destrukcije“ za koju je, 2010. godine, dobio nagradu za najbolje publicističko djelo.

U poglavlju „Političare nitko ne traži, oni se nude sami“, iz Slavonskog se Broda Hedl opet širi na područje Brodsko-posavske županije, ali i Slavonije, progovarajući o besmislenim potezima hrvatskih političara koji su taj dio zemlje doslovce uništili. U više članaka Hedl pojašnjava što je zapravo Vladin ‘Projekt Slavonija’ i raskrinkava lažna politička obećanja i bajke zamaskirane u želju za pomoć ponovnom poljoprivrednom uzletu polja koja su imala potencijal postati žitnicom Europe. Česta su lica tog poglavlja aktualni premijer, Andrej Plenković te župani Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije - Danijel Marušić i Ivan Anušić. Poglavlje „S dna na vrh politike i natrag“, nastavak je širenja priče o hrvatskom politikanstvu, gdje Hedl komentira aktualne tjedne postupke ‘dečki iz Zagreba’, premijera i ministara, a koji najčešće imaju vrlo konkretan i značajan utjecaj i posljedice na Slavoniju.

Bez Domovinskog rata, ustaša i partizana te svih kostura iz prošlosti koji neprestano opterećuju hrvatsko društvo, u svim njegovim segmentima i vremenskim fazama, nije mogao ni Hedl. Priče o „Prošlosti u sadašnjosti“ donosi u posljednjem poglavlju zbirke tog naslova jer s time sve počinje i završava, to je iskonski problem zastoja svekolike hrvatske stvarnosti.

Četrnaest poglavlja, stotinu i dvadeset kolumni, 360 spomenutih imena i osoba kroz tri godine ozbiljnog pisanja za SBplus - kratki je rezime Hedlove prve zbirke kolumni napisanih za portal SBplus. Činjenica da je godinama predano, svake nedjelje, pisao za mali lokalni medij dovoljno govori o njegovoj motivaciji za stvaranje koja nikako ne proizlazi iz koristi, nego iz iskonskog stvaralačkog erosa. S druge je strane portal SBplus višestruko profitirao jer godinama među brojnim kolumnistima stoji i ime Drage Hedla - profesionalca s vrha suvremenog hrvatskog istraživačkog novinarstva. Ova knjiga ostat će, stoga, veliki trag u povijesti postojanja samog portala, ali i potvrda jedne od najuspješnijih suradnji dogovorenih tijekom ‘ere’ višegodišnjeg glavnog urednika SBplus-a, Jerka Zovka.

Željka Gavranović, urednica