PRVI put od 2001. godine, 2020. godine Dan državnosti ponovno se obilježava 30. svibnja jer je tog datuma 1990., smatraju mnogi, konstituiranjem novog Sabora, izabranog na prvim demokratskim i višestranačkim izborima u Hrvatskoj, započeo proces osamostaljenja Hrvatske. Razlog je to zašto se taj datum smatra prekretnicom u novijoj hrvatskoj povijesti i trenutkom 'začeća' države. No, povijest pokazuje kako se to 'začeće' dogodilo puno ranije.

Vratimo se nakratko u 'stoljeće sedmo' i dolazak Hrvata na dio današnjeg hrvatskog prostora. Posljednji val seobe naroda koji je na prijelazu iz VI. u VII. st. doveo slavenska plemena na područje nekadašnjih rimskih provincija Dalmacije i Panonije, bitno je promijenio etničku sliku tih krajeva.

Na hrvatskom kneževskom području (Dalmacija i Liburnija) Franci su ustrojili vlast pod domaćim knezovima, oslanjajući se pritom na ratnički stalež. Kneza su birali Hrvati, a potvrđivao ga je franački vladar. Prvi poznati knez, Borna, spominje se najprije kao knez Gačana, potom kao knez Dalmacije i napokon kao knez Dalmacije i Liburnije.

Od Krešimira I. (oko 935.-945.) može se pratiti neprekinuta vladavina iste dinastije sve do kraja XI. stoljeća. Nakon prvih hrvatskih kneževina, uslijedilo je razdoblje Hrvatskog Kraljevstva, potom personalne unije s Ugarskom, a zatim i izbora Habsburgovaca za hrvatske vladare.

Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe, Hrvatska je u sastavu Austro-Ugarske ostala sve do kraja Prvog svjetskog rata, 1918. godine, kada se Monarhija raspada, a Hrvatska ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca koja je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju.

Uspostava Banovine Hrvatske i izbijanje Drugog svjetskog rata na europskom prostoru bili su gotovo istodobni događaji. Kraljevina Jugoslavija, zajedno s Banovinom Hrvatskom, pokušala se održati u politici neutralnosti između naklonosti prema Velikoj Britaniji i pritiska sila Osovine za pristupanje Trojnomu paktu, ali rat nije izbjegnut.

Država koju je 10. travnja 1941. u ime ustaškoga poglavnikaAnte Pavelića proglasio Slavko Kvaternik pojavila se tako kao diskontinuitet u odnosu na dotadanje osnovne crte hrvatskih političkih opredjeljenja, ali ubrzo i kao iznevjerenje težnji hrvatskoga naroda za samostalnom državom, jer je njezin postanak i opstanak bio vezan uz volju i sudbinu njemačkih saveznika.

Narodnooslobodilački odbori, najprije kao privremeni, a zatim i stalni organi vlasti na prostorima koje su nadzirali partizani, bili su izraz novih okolnosti.

Odluke Drugoga zasjedanja AVNOJ-a iz 1943. uvele su federalistički oblik državnog ustroja koji je u teritorijalnome, a napose u sadržajnome smislu, bio u diskontinuitetu s promjenama započetima u Kraljevini Jugoslaviji stvaranjem Banovine Hrvatske. Hrvatsku partizansku državu, koja je u svibnju na Trećem zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća Hrvatske dobivala završne oblike, A. Hebrang, sekretar CK KPH, 1944. nazvao je „slobodna Federativna Država Hrvatska" (FDH).

Upravo to treće zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske održano je u Topuskom, 8. i 9. svibnja 1944.. Poznato je kao 'Sabor u Topuskom'. Na tom je zasjedanju formalno utemeljena Federalna Država Hrvatska. Novousvojenim „Pravilima ponašanja ZAVNOH-a", ukinut je Izvršni odbor, a osnovan je Prezidij Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Između ostalog, ZAVNOH je postao „jedini pravi državni Sabor Hrvatske" i „predstavnik suvereniteta naroda i države Hrvatske".

Od 29. studenog 1945. počinje korištenje naziva „Narodna Republika Hrvatska", a to je promijenjeno Ustavom SFRJ iz 1963. godine i Ustavom SRH iz iste godine kada se mijenja u „Socijalističku Republiku". Daljnji razvoj događaja pripada novijoj povijesti pa joj se nećemo previše posvetiti.

Bitnije je zaustaviti se na 8. i 9. svibnja 1944. godine kojeg bi, zapravo, trebalo slaviti kao dan začeća Hrvatske.

„Hrvatska je ovjerila putovnicu za Europsku uniju prije 68. godina, u Topuskom, na trećem zasjedanju ZAVNOH-a, kada su udareni temelji federalne države Hrvatske, kada je 105 hrvatskih domoljuba i antifašista Hrvatsku priključilo pobjedničkoj antifašističkoj koaliciji." kazao je, prije nekoliko godina, Boris Šprem, na obilježavanju 68. obljetnice povijesnog 3. zasjedanja ZAVNOH-a.

I bivša predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović, čestitajući Dan antifašističke borbe, osvrnula se na odluke ZAVNOH-a kojima je „uspostavljena Federalna Država Hrvatska u sklopu bivše federativne državne zajednice kao izraz kontinuiteta i težnje hrvatskih antifašista za očuvanjem hrvatske državnosti, što je postalo državnopravnom osnovom za proglašenje i međunarodno priznanje samostalne Republike Hrvatske, koju smo obranili i oslobodili u Domovinskom ratu".