ZA većinu je završen prvi krug lokalnih izbora, neki gradovi, županije i općine neće ići u drugi jer su građani odluku donijeli već u prvom. Državno izborno povjerenstvo objavilo je kako će se drugi krug lokalnih izbora održati u glavnom Gradu Zagrebu, u 13 županija, 46 gradova i 61 općini. Suludi broj općina, gradova i županija u zemlji koja nema ni četiri milijuna stanovnika, do punog izražaja dolazi kada se usporedimo s Danskom, jednom od najbogatijih europskih zemalja: ta država sa šest milijuna žitelja 2007. godine provela je opsežnu reformu javne uprave i broj općina smanjila s 270 na 98. Ondje općina mora imati najmanje 20.000 stanovnika. U nas, pak, najmanja općina ima 171 stanovnika, a načelnica, izabrana u prvom krugu, sa samo 88 glasova, primat će plaću veću od 2.000 eura. Ali valjda mi znademo bolje nego Danci jer uvijek nam je na umu ona glasovita rečenica iz Shakespearovog Hamleta:  Nešto je trulo u državi Danskoj.

Ministar financija najavio je kako će Zakonom o bankarskim naknadama drastično skresati namete banaka, a njegov prijedlog podržali su i zastupnici u Hrvatskom saboru. Kada će zakon biti usvojen i hoće li ostati u obliku kako je predložen još se ne zna jer su se tome žestoko usprotivile banke, a podržala ih je i Hrvatska narodna banka. Prođe li, banke više neće moći provoditi harač za vođenje i zatvaranje računa, neće građanima moći naplaćivati korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, kao ni naknadu za uplatu i podizanje gotovine, također neće moći naplaćivati naknade na uplate u eurima, kao ni one za izdavanje i korištenje kreditnih kartica. Zvuči lijepo, jer bi tako građanima, mjesečno u džepu moglo ostati i više od 100 eura. Pa stvarno, zar nije došlo vrijeme da banke zarađuju na onom što je uvijek bio njihov osnovni prihod: kamatama od kredita koje nude svojim klijentima.

Ministar financija Marko Primorac prošloga je tjedna građanima obznanio još jednu radosnu vijest: sljedeće bi godine inflacija u Hrvatskoj napokon mogla biti pobijeđena. Hoće li se ministrove riječi ostvariti saznat će svi oni koji prežive ovogodišnju inflaciju, a koja je među najvećima u eurozoni. Optimizam o obuzdavanju inflacije ministar je potkrijepio podatcima kako bi, nakon prošlogodišnjih četiri posto, ove godine inflacija trebala usporiti na 3,4 posto, a sljedeće iznositi samo dva posto. Svi građani koji su čuli optimistične najave ministra Primorca vjerojatno su s osmijehom na licu rekli: iz njegovih usta u božje uši. Ali taj optimizam donekle kvari rečenica koju smo prošle godine čuli iz usta premijera. On je još lani obznanio pobjedu nad inflacijom, što postavlja pitanje tko je bolji prorok: premijer ili njegov ministar?

Neki je dan osvanula vijest da se stan u središtu Zagreba, veličine 28 kvadrata, prodaje za 198.000 eura. Dakle, više od sedam tisuća eura po kvadratnom metru. Uz to, nije riječ o novom stanu već onom izgrađenom 1931. godine. To je otvorilo pitanje je li bolje kupiti vlastiti stan ili živjeti u iznajmljenom. Analize su pokazale da u nekim gradovima za stan od 60-ak kvadratnih metara kirija premašuje i 800 eura mjesečno. Istraživanje je li isplativije iznajmiti ili kupiti stan pokazalo je kako su se najamnine za stanove enormno povećavale, ali ipak po upola manjoj stopi u odnosu na rast cijena stanova. No, zaključak sugerira kako je ipak isplativije kupiti stan nego plaćati doživotni najam, ali ne odgovara na pitanje na koji način to učiniti. Možda odgovor zna osoba koja će onaj zagrebački stan od 28 kvadrata platiti tek nešto manje od 200 tisuća eura.

Školska se godina polako približava kraju a učenike završnih razreda čeka matura. Prošle godine, kad je u pitanju prolaznost na maturi kod obveznih predmeta, kretala se oko 80 posto.

To znači da svaki peti učenik nije položio maturu. Bar ne od prve. Hoće li nova generacija maturanata biti bolja i uspješnija od prethodnih saznat ćemo kada završe ispiti. U svakom slučaju maturanti s položenom maturom ne moraju brinuti hoće li biti mjesta na fakultetima  ako požele nastaviti školovanje. Ondje, naime, postoji čak 13 tisuća mjesta više od ukupnog broja maturanata. Zašto je tome tako i otkud tolika inflacija mjestâ na fakultetima vjerojatno znaju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Njima to ne smeta jer u tom Ministarstvu - a iznimke nisu ni druga - također je puno više dužnosničkih i službeničkih mjesta nego što je stvarno potrebno. 

Izbori u Hrvatskoj bolji su od Danteovog Pakla; imaju samo dva kruga.