MADA im nitko branio nije nazvati ga i drukčije, 1969. godine, dadoše mu ime 'Muzički festival Slavonije'. Državni je karakter imao čak. Svejugoslavenski. Dakle, bila je to kulturna manifestacija 'saveznog ranga', a tako je i pristupano njegovoj organizaciji. Drugarice i drugovi iz Komiteta odredili su mu formu, a radnici u kulturi i kulturni stvaraoci punili su ga sadržajem. O koliko ozbiljnom projektu je bila riječ ponajbolje govori činjenica da je zbog festivala, ubrzano, Sportska dvorana Grabik dobila krov nad glavom - jer su prvi festivali organizirani u zatvorenom.

Uz 500 tisuća kuna vrijedno pokroviteljstvo Grada, od 27. do 29. kolovoza, teče Aurea Fest Požega. Za manifestaciju tog imena, nacionalno osviješteni Hrvati kazali bi: 'Zlatna priredba Požege'.

Budući da je u zoru nove hrvatske državnosti, najveći živući požeški glazbeni autoritet, Veljko (od 1990. i Valentin) Škorvaga, zaključio kako je, iz općih političkih i osobnih karijernih razloga, oportuno 21-godišnjem Muzičkom festivalu Slavonije zavrnuti vratom tako da 'hrvatskije' zvuči, odlučio je tambura-maestro neka se festival ubuduće zove: Zlatne žice Slavonije.

Da je 'kum' znao kako će novo ime festivala trajati koliko i staro - koje je osobno ugušio – vjerojatno se ne bi upuštao u maglovitu rabotu koja mu je sjajnu glazbenu karijeru politički zasjenila. Pa makar nikad ne postao profesor na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Ustanovi koja svoje ime mijenjala nije, mada je determinira riječ 'muzika', a ne glazba.

Za vrijeme 'mraka' (i) u Hrvatskoj, požeški su festival osnivali s ciljem promicanja slavonske glazbene (hrv. muzičke) kulture, a naziv pod kojim su to činili kristalno jasno je govorio o formi i sadržaju manifestacije.

U vrijeme demokracije, pak, ime i organizator Festivala postali su važniji od njegova sadržaja. Dapače, toliko važni da su, nakon pravog malog rata oko autorskih prava, 2013. godine nadjenuli mu novo, 'europsko', ime: Aurea Fest Požega.

Usput, bivši požeški gradonačelnik Vedran Neferović i ekipa mu odlučili su, dotadašnjem gradonačelniku Pleternice te saborskom zastupniku Franji Luciću i njegovima, demonstrirati svoje političke mišiće na način da termin održavanja festivala – s prvog vikenda u rujnu – prebace na zadnji vikend u kolovozu i tako zasjene dugogodišnju kulturno-vjersku  manifestaciju 'Devetnica Gospi od suza' koja se održava(la) u Pleternici.

Izgleda, vjerni ovdašnjoj narodnoj poslovici kako je 'bolje da izumre selo nego običaji', demonstriranje međumjesnog i među-dužnosničkog antagonizma nastavlja se i ove godine, mada su deklarativno sukobi obustavljeni, a ratne sjekire između pleterničkog i požeškog HDZ-a zakopane nakon zadnjih lokalnih izbora.

Uz 500 tisuća kuna vrijedno pokroviteljstvo Grada, od 27. do 29. kolovoza, teče Aurea Fest Požega. Za manifestaciju tog imena, nacionalno osviješteni Hrvati kazali bi: 'Zlatna priredba Požege'.

I zaista, naziv Aurea Fest Požega, više od prvotnog, odgovara aktualnom konceptu manifestacije. Naime, onodobni Muzički festival Slavonije bio je posvećen ovdašnjoj estradnoj glazbenoj kulturi, a današnja priredba je kontaminirana estradizacijom aktualnog političkog sloja (hrv. establišmenta).

Pritom, potpuno je irelevantno tko je zadnju večer glavna šarža: predsjednik hrvatske Vlade, Andrej Plenković i ministri iz njegove pratnje (sa zdravim i slomljenim laktom) jer su - nakon nazočnog požeško-slavonskog biskupa na odlasku Antuna Škvorčevića - glavni u državi, ili županica Antonija Jozić i gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić, jer su glavne i njegovu preuzvišenost uspjeli dovesti 'na pozornicu' u Požegi.

A koliko je stupidno, u istoj županiji, na 12 kilometara udaljenosti, istodobno, organizirati dvije najveće mjesne godišnje manifestacije ponajbolje govori činjenica da, od 27. do 29. kolovoza, u Požegi organiziraju: povorku Festivala običaja i kulturne baštine s nastupom KUD-ova i izborom najgizdavije Šokice; nastup lokalnog amaterskog Džez orkestar (hrv. Big Band) Požega i Zlatne žice Slavonije (kako se sada zove tek najvažnija večer cijele manifestacije) dok za to vrijeme u Pleternici organiziraju: Smotru folklora, Sajam, Koncert duhovne glazbe, prikazivanje filma Gospin grad i dr.

Više od imena i sadržaja ove dvije manifestacije Zlatne doline, međutim, dominira činjenica da zvijezde ovogodišnje požeške završne večeri nisu oni zbog kojih je festival nominalno organiziran: Slavonske lole, Šima Jovanovac, Stjepan Jeršek Štef, Đuka Čaić, Berde Bend i drugi 'tamburaši' hrvatskih i stranih imena, nego političko-vjerski šampioni smješteni u prvima od 371 sjedalice postavljene ispred pozornice na središnjem gradskom trgu.