NA ovom portalu, više puta, pisali smo o utjecaju čelnika lokalne samouprave na razvoj gospodarstva u njihovim teritorijalnim jedinicama. Pritom, isticali smo kako je manje od deset posto poluga za poticanje razvoja gospodarstva u rukama lokalne samouprave, a više od 90 posto u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti države.
Dakle, gospodarska razvijenost (i) lokalnih zajednica, ovisi vrlo malo o umješnosti općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Posljedično toj činjenici, visina prosječne plaće u zajednicama još manje ovisi o pameti i radinosti lokalnih političkih lidera.
Naime, visina prosječnih plaća u Hrvatskoj, primarno, ovisi o poduzetničkoj sposobnosti hrvatskih saborskih zastupnika i članova Vlade. I nikoga više. Ni kancelarke Merkel, ni predsjednika Trumpa, ni Pape Franje, ni vlasnika (multi)nacionalnih kompanija...
Jedinica mjere za gospodarsku uspješnost neke zemlje - u danim okolnostima - isključivo, leži u mudrosti i poštenju nacionalnih političara. 'Sve drugo su nijanse'.
Zahvaljujući činjenici da je hrvatska, proteklih četvrt stoljeća, za političke vođe, uglavnom, imala nacionalističke idiote i liberalne lopove - rasprodali smo sve vrijedno stvoreno u socijalizmu i, dodatno, zadužili 45 milijardi eura, kako bi lopovi imali što krasti, a nacija što jesti.
Zbog permanentne revitalizacije najprimitivnijeg nacionalističko-hajdučkog mentalnog sklopa (kojeg je onomad Tito i nogom gazio), uz pomoć Crkve i politike uništili smo gospodarsku potentnost zemlje pretvorivši je u jeftinu marionetu 'belosvetskih gangstera' predvođenih državnim politikama Amerike i Engleske.
Poštene, pametne i radine Hrvate njihove političke vođe, prečesto, dovode do ponižavajućeg položaja čak i u odnosu na zemlje kao što su Bugarska i Rumunjska, koje su standard Socijalističke Republike Hrvatske samo sanjati mogle.
Iz egzaktnih pokazatelja o visini neto plaća u hrvatskim općinama i gradovima - pored podatka da su hrvatski građani siromašan svijet - vidljiva je i regionalna segregacija provedena zadnjih četvrt stoljeća protekcionističkom politikom centralne vlasti, u kojoj Slavonski Brod i Slavonija nisu imali poštovanja vrijedne zastupnike. One koji bi štitili ravnopravan status svoga kraja u odnosu na druge.
Unatoč nevjerojatnoj raslojenosti zemlje na one koji žive uz more, u metropoli i središnjoj Hrvatskoj te na one koji vegetiraju u Lici i Slavoniji, po visini neto plaće, Slavonski Brod je na visokom 51. mjestu, od 556 lokalnih jedinica (24. od 128 gradova). Dapače, nalazi se na prvom mjestu u odnosu na druge gradove u Slavoniji.
Mada je među siromašnima lakše biti prvi, niti ta činjenica nije bez značaja.
Međutim, ništa od toga - ili gotovo ništa - brodska lokalna uprava ne može pripisati svojoj pameti i radinosti. Odnosno, može približno onoliko koliko je utjecala na razvoj gospodarstva u svojoj sredini - dakle, vrlo malo.
Nakon i ove službene informacije Fine o visini prosječnih plaća u Slavonskom Brodu - u odnosu na druge u Slavoniji i Hrvatskoj - najostrašćenijim neprijateljima, a ne suparncima i protivnicima Mirka Duspare, bit će teže politikantski vrištati kako je Slavonski Brod po svemu zadnji u zemlji.
Kad bi najglasniji Dusparini oponenti imali više pameti i volje za općim dobrom, a manje vlastohleplja i požude za krčmenjem gradskih dobara, prestali bi napadati ga u oblastima koje s načelnicima i gradonačelnicima imaju veze koliko s popovima i biskupima, nego bi prozivali ga onda kad ne bi provodio onu komunalnu politiku koju bi oporba provodila da ima ovlasti upravljati Gradom.
Dakako, prije toga, svima bi trebalo biti poznato što je to oporbena politika u Slavonskom Brodu? Osim sirove zavisti i golog vlastohleplja.
Za potrebe naših čitatelja, sa stranica Hrvatskog zavoda za statistiku, prenijeli smo podatak kako je za 2016. godinu, u Hrvatskoj, prosječna neto plaća bila 5.685,00 kn (u Slavonskom Brodu 5.049,00 kn) dok smo sa stranica Fine izdvojili podatke o gradu Zagrebu, deset najvećih slavonskih gradova i svih 26 brodsko-posavskih općina.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Tonda21.07.2017. u 12:36
Stipiću@ pokušavaš filozofirati....ovo je jedan podatak koji ipak nešto znači, dakako ne apsolutno...Misliš li da bi trebalo napraviti tablicu u kojoj bi stajalo, uz podatak koji je gore predstavljen, koliko brođanin, zagrepčanin ili splićanin mogu pojesti sarme ili filovane paprike?
- Prikaži sve komentare
-