U neformalnim razgovorima s pripadnicima policije i njima bliskih službi, servirana mi je jezikova juha jer sam objavio članak: Nesposobne ili korumpirane Uprave Grada i Policije? U službenom, pak, Reagiranju na taj uradak SBplus-a, glasnogovornica Policijske uprave brodsko-posavske, Kata Nujić, dala nam je na znanje što sve policija radi u Slavonskom Brodu kako bi prevenirala, odnosno sankcionirala (i) prekršaje iz oblasti prometa.
Unatoč osobnom i redakcijskom poštovanju koje gajimo prema kolegici Nujić, neki dijelovi tog Reagiranja naprosto vape za komentarom. I, dakako, ti komentari nemaju nikakve veze s glasnogovornicom, nego se odnose na učinkovitost svih načelnika PU, u konkretnom predmetu, zadnjih desetak godina.
Kad tako ne bi djelovali, policija bi postala promatrač ili, najviše, evidentičar počinjenih prekršaja i kaznenih djela. I to onih djela za koja bi, temeljem diskrecijskih prava svojih šefova, procijenili kako je nužno evidentirati ih, ili čak procesuirati.
"Policija svakodnevno postupa i pojačano nadzire promet te u kontinuitetu posebno represivno djeluje prema učestalim prekršiteljima (recidivistima), što će činiti i ubuduće", odlučan je i dominantan stav u njihovoj prosvjednoj reakciji.
Da je rečenica počela riječju "uglavnom", ili da je u nju ugrađena poruka "trudimo se", tvrdnja bi bila objektivna, a potom moguće i istinita. Bila bi to korektna informacija, a dobronamjerni čitatelji bi povjerovali u njezin sadržaj. Budući da najmanje u jednoj pojavi, a ne tek slučaju, nije istina kako policija uopće, a kamoli "posebno represivno djeluje prema učestalim prekršiteljima (recidivistima)" u prometu - informacija je nekorektna.
Naime, ta tvrdnja naprosto nije točna, jer policija (kao i drugi represivni organi Države), najmanje devet godina (koliko situaciju prati SBplus) tolerira stalno kršenje više važnih prometnih propisa u Primorskoj ulici te na skandalozan način odbija sankcionirati, u nju, zabranjen ulaz i/ili prolaz tegljačima i drugim prijevoznim sredstvima i onda kad prelaze dopuštenu težinu s kojom smiju prometovati tom lokalnom cestom.
Alibi informacija da su "od 1. siječnja prošle godine, u Primorskoj ulici sankcionirali 186 prekršaja", potpuno je irelevantna za činjenicu da upravo policija, svojim ne djelovanjem, terorizira stanovnike Primorske ulice jer godinama dopušta kroz nju zabranjen provoz velikih kamiona. Godinama dopušta parkiranje teških vozila u dijelu Grada gdje to nije dopušteno, ili dopušteno ne bi smjelo biti, neovisno o tome tko je vlasnik zemljišta: Grad, Garić ili netko treći. Na taj način, policija i oni kojima ona svojim ne djelovanjem pogoduje, plaše mirne građane porukom koju je moguće shvatiti kako je to njihov Grad te da se u njemu mogu ponašati kako žele.
U nastavku svog reagiranja, naše upozorenje na nedostatak prepreka neodgovornom i opasnom ponašanju prekršitelja prometnih propisa na Šetalištu braće Radić, Policija relativizira stupidnom primjedbom kako se na tom mjestu "dogodila (tek) jedna prometna nesreća te da pritom nije bilo težeg ozljeđivanja osoba".
A da se nije dogodila niti jedna nesreća? Kakve to veze ima sa stalnim i svakodnevnim, nedopuštenim, izlaskom iz prometnice te provozom automobila pješačkom i biciklističkom stazom? Kakve to veze ima s parkiranjem vozila na zelenoj površini koja bi trebala služiti (i) za igru djece? Nerad gradskog prometnog redara u njegovoj 'zoni odgovornost' na nikakav način ne abolira policiju za njezino potpuno ignoriranje prekršaja koje vozači prave silaskom s kolnika na nedopuštenom mjestu. Propust prometnih redara demonstrira njihovu aljkavost, a propust policije, k tome, još i opasnu neodgovornost.
"Pri davanju suglasnosti na tehnička pitanja uređenja prometa, Policijska uprava ne odlučuje o arhitektonskim i urbanističkim rješenjima, nego samo o poštivanju odnosnih zakona i pravilnika koji obrađuju određenu namjeru gradnje (raskrižja, biciklističke staze, kolni ulazi i dr.)", dodaje policija općepoznato načelo u svome reagiranju i na taj način želi otkloniti svaku odgovornost za, na primjer, silazak vozila s prometnice na nedopuštenom mjestu Šetališta braće Radić.
Drugim riječima - hoće reći policija - nisu oni krivi što Grad nije stupićima onemogućio silazak vozila s kolnika na pješačku i biciklističku stazu, ili na nekom drugom mjestu bolje riješio prometnu infrastrukturu. Na isti bi način, sutra, mogli se braniti kako ne moraju progoniti gangstera nakon pljačke banke - jer bankar nije imao dovoljno dobar alarm, trezor, interno osiguranje i sl.
Ovo opravdanje je tim licemjernije i besmislenije kad znamo da u slučaju Primorske ulice policija godinama tolerira provoz i parkiranje šlepera, mada je Gradska uprava, sukladno propisima, postavila vertikalnu i horizontalnu prometnu signalizaciju, kojom teškim kamionima zabranjuju prolaz tom ulicom. Nije vrag da policija od gradonačelnika Mirka Duspare očekuje postavljanje protutenkovskih zapreka s nenaoružanim prometnim redarima uz njih, kako bi mogla biti organizirana provjera (hrv: check point) tko smije, a tko ne, proći tom ulicom, umjesto da svako vozilo koje bi protuzakonito ušlo u tu ulicu, odmah, iz nje uklone na za to predviđeno mjesto, a prekršitelja sankcioniraju.
Mada policija tijekom svog djelovanja u zajednici postupa savjetodavno, obrazovno i na druge načine preventivno, ona je primarno represivan organ države. Primarno je tu da - i uporabom sile - spriječi počinjenje kaznenog djela ili prekršaja. Na primjer, tu je da spriječi ulazak teških kamiona u Primorsku ulicu, odnosno da pravdi privodi one koje ne bi blagovremeno osujetila u njihovoj namjeri. Na primjer, one koji, unatoč zabrani, voze ili parkiraju vozila na mjestima na kojima to nisu dopustili Gradska uprava ili zakonodavac.
Kad tako ne bi djelovali, policija bi postala promatrač ili, najviše, evidentičar počinjenih prekršaja i kaznenih djela. I to onih djela za koja bi, temeljem diskrecijskih prava svojih šefova, procijenili kako je nužno evidentirati ih, ili čak procesuirati.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -