MADA je 7. sjednica brodskog Gradskog vijeća - održana u ponedjeljak, 11. srpnja - imala 17 točaka dnevnog reda, iz više razloga, naročito će ostati upamćena rasprava na njih dvije: Aktualnom satu i Prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama na području grada Slavonskog Broda

Iz Aktualnog sata izdvajam pitanje nezavisne vijećnice, Anice Radman, upućeno gradonačelniku Mirku Duspari: - Što se tiče 2022. godine, u startu smo ušli s proračunskim minusom od 87 milijuna kuna… Možete li obrazložiti na što se odnosi taj dug? S obzirom na to da slijede nova zaduženja o kojima ćemo danas raspravljati, molim da budemo precizni, definirani i jasni. Izgradnja kolodvora koštala je 27 milijuna kuna, a ovaj trenutni dug je triput veći, a nastaju novi dugovi. - ustvrdila je nezavisna vijećnica, diplomirana ekonomistica Anica Radman.

- Mi nismo u dugu i nismo u gubitku. Naprotiv, jako dobro stojimo i pored svega što se događa u državi i svijetu. – vijećnici Radman odgovorio je gradonačelnik Mirko Duspara. 

- Nikakav dug ili gubitak Grada Slavonskog Broda nije vidljiv niti se može zbrojiti. Ne znam odakle ovakvo pitanje. Ovo je najveći proračun dosad. - kazala je pročelnica gradskog Upravnog odjela za financije i računovodstvo, diplomirana ekonomistica Ksenija Knežević.

Budući da nisu svi naši čitatelji diplomirani ekonomisti, utvrdimo prvo što - prema Hrvatskom jezičnom portalu - znače četiri termina koja su koristili vijećnica Radman, gradonačelnik Duspara i pročelnica Knežević ('minus', 'dug', 'zaduženje' i 'gubitak').

'Minus' - „Nedostatak" (novca, na primjer, op.a.).
'Dug' - „Načiniti dug, ući u dug, uzeti na dug; ono što je uzeto ili dano na zajam, posuđeno, obveza dužnika prema vjerovniku" (u novcu, na primjer, op.a.).
'Zaduženje' - „Primljena obveza za obavljanje nekog posla ili zadatka; obveza za vraćanje nekog predmeta" (novca, na primjer, op.a.).
'Gubitak' - „Ono što je izgubljeno, što je propalo (gubitak u novcu); šteta"

'Nema glupih pitanja.' Kažu.

Prihvatimo li premisu kako 'nema glupih pitanja, nego tek glupih odgovora' te da gradska vijećnica ne mora biti znanstvenik iz oblasti ekonomije kako bi legitimno obnašala svoju političku dužnost, mogli bismo konstatirati kako su građani Slavonskog Broda, putem brodskog 'krugovala' i drugih informativnih platformi, ustvari, dezinformirani zahvaljujući nejasnom pitanju, ali i takvim odgovorima. 

Vijećnica je mogla postaviti polupismeno, odnosno, potpuno nesuvislo pitanje - jer nema obvezu, o bilo čemu, bilo što znati kako bi postala gradski deputat. Nažalost, niti gradonačelnik ne mora puno znati o ekonomiji kao politički lider grada. Međutim, gradska pročelnica za financije je trebala dati na znanje kako (ni)je razumjela što je vijećnica, ustvari, pitala, a potom na razumljivo postavljeno pitanje odgovoriti stručno, koncizno i na svima razumljiv način.

Mada bi svi akteri u priči mogli tvrditi kako su i pitanje i odgovori dovoljno jasni - „jer svi znaju na što se misli" - istina je da su i pitanje i odgovori nesuvisli. Naime, ni iz pitanja niti iz odgovora nije jasno o čemu su gospoda danas zborila - o „proračunskom minusu" (gubitku) ili o proračunskom „dugu" (obvezi). Jer, te dvije sintagme nisu sinonimi.

Kako na samoj sjednici Gradskog vijeća nije bilo jasno o čemu je riječ - o „gubitku" nastalom zbog lošeg vođenja Grada ili o „dugu" kao posljedici dobre, odnosno, loše, ali u svakom slučaju legitimne i legalne politike gradske uprave - sami smo potražili odgovore kod sudionika u raspravi. Željeli smo utvrditi što je po srijedi: svjesno i unaprijed planirano javno podmetanje dezinformacije kako Duspara vodi Grad u propast jer je napravio „proračunski gubitak od 87 milijuna kuna"; neznanje vijećnice; nespretno ili neodgovorno izražavanje sudionika u raspravi, ili od svega po malo?

Što sve (ni)su kazali

- Danas sam na sjednici Gradskog vijeća, tijekom postavljanja vijećničkog pitanja, suštinski pogriješila jer sam umjesto sintagme „proračunski dug" upotrijebila sintagmu „proračunski minus". Međutim, svi prisutni shvatili su o čemu je riječ. Naime, interesiralo me koliki je dug Grada Slavonskog Broda po osnovu kreditnih zaduženja. - potpisniku ovog priloga kazala je vijećnica Radman.

I u ovom slučaju vođen emocijom, a ne racijom - očito držeći kako mu vijećnica svojim pitanjem podmeće nesposobnost i rasipništvo, a ne izražava javni interes - gradonačelnik Duspara reagirao je impulzivno, ustvrdivši u svome odgovoru kako Grad nije „ni u dugu niti u gubitku" što, dakako, nije točno. Naime, Grad nije u gubitku, ali ima dugove. Jer, krediti, obveze prema dobavljačima i zaposlenima jesu dugovi, odnosno, tekuće obveze. Budući da za sve obveze ima pokriće, Grad je vođen manirom dobrog gospodara. Dapače, neki će tvrditi 'ziheraški', kad saznaju koliko Grad na žiro računu ima raspoloživih sredstava.

Zbog nesuglasja ili prijepora oko pitanja, raspravljalo se o formi, a ne o sadržaju. Zbog toga, vijećnici nisu dobili traženu informaciju. Kako je to najvažnije u svemu, zbog naših čitatelja, sami smo potražili odgovor. Zahvaljujući ljubaznosti pročelnice Knežević, možemo donijeti informaciju kako je Grad Slavonski Brod, trenutno, kreditno zadužen za 73.186.012,23 kn.

Sukladno odlukama o zaduženju koje je donijelo Gradsko vijeće, krediti su podignutu za:

Redni broj 1 - Dogradnja i rekonstrukcija objekata osnovnih škola: 'I. B. Mažuranić', 'Dragutin Tadijanović', 'Bogoslav Šulek', 'I. G. Kovačić' (10 milijuna kuna); Sanacija odlagališta Vijuš (3,2 milijuna kuna); Izgradnja i modernizacija objekata komunalne infrastrukture (11,8 milijuna kuna); Izgradnja naselja za mlade obitelji (15 milijuna kuna). 

Redni broj 2 - Izgradnja i dodatna ulaganja: u veći broj gradskih cesta, poslovnu zonu Bjeliš, škole i dječje vrtiće, društvene domove u gradskim naseljima, zbrinjavanje komunalnog otpada. 

Redni brojevi od 3 do 7 - Energetska obnova osnovnih škola i javne rasvjete (HBOR 0,25 posto kamate).

Sukladno članku 121. Zakona o proračunu, „ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje". Kod zadnjeg zaduženja Grada 2020. godine, kojeg je odobrila hrvatska Vlada, "ostvareni proračunski prihodi, umanjeni za prihode iz članka 88. stavka 4. Zakona o proračunu, iznosili su 165.529.506,00 kuna. Udio godišnjeg obroka (anuiteta) traženog kredita u ostvarenim prihodima iznosio je 2,52 posto, a ako se tomu pribroje godišnji anuiteti kredita iz prethodnih razdoblja, tada je ukupna obveza Grada tek 6,48 posto". Drugim riječima, Grad Slavonski Brod nije prezadužen. Dapače.