TIJEKOM protjerivanja iz hrvatskog jezika i pisma svih političkih termina i/ili sintagmi koji su asocirali na srbizam i/ili komunizam, vjerojatno, nije učinjena veća glupost od preimenovanja 'Mjesne zajednice' u 'Mjesni odbor'. Naime, zajednica podrazumjeva (i) teritorijalnu jedinicu, a Odbor tek tijelo koje odlučuje (i) u njoj.

Ako je istina da 'vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu', kako piše u 1. članku Temeljnih odredbi hrvatskog Ustava, onda su u Hrvatskoj najvažniji izbori za Vijeća mjesnih odbora, jer su oni, Mjesni odbori, najbliži izvoru vlasti.

Ukoliko je statutom Općine ili Grada osnovan Mjesni odbor, sukladno članku 61. stavak 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jedinica lokalne samouprave dužna je provesti izbore za Vijeće mjesnog odbora. Dakle, dužni su provesti izbor 'Vijeća' u 'Odboru' (sic!).

Konkretno, to znači da Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja Mjesnog odbora na temelju općeg biračkog prava, na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, sukladno članku 4. stavak 1.  Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zakonom je propisano da će Statutom općine, odnosno grada, biti uređen postupak davanja inicijative i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada, osnove pravila mjesnog odbora, način financiranja njihove djelatnosti, obavljanje administrativnih i drugih poslova za njihove potrebe te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim aktom predstavničkog tijela.

Posebnom odlukom propisana su izborna pravila o provedbi izbora za članove Vijeća mjesnih odbora koju, kao opći akt, donosi predstavničko tijelo jedinice. Pravni temelj za donošenje odluke o provedbi izbora u mjesnim odborima je odredba statuta jedinice lokalne samouprave koja uređuje nadležnost predstavničkog tijela ili odredbe statuta koje načelno predviđaju donošenje odluke o provedbi izbora u mjesnim odborima.

Ako je istina da 'vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu', kako piše u 1. članku Temeljnih odredbi hrvatskog Ustava, onda su u Hrvatskoj najvažniji izbori za Vijeća mjesnih odbora, jer su oni, Mjesni odbori, najbliži izvoru vlasti.

Posljedično toj činjenici, oni koji nominiraju kandidate za obnašanje te vlasti - stranke i grupe birača - trebali bi biti izuzetno zainteresirani za najneposrednije stjecanje povjerenja svojih ljudi u biračkom tijelu. Dakle, narodu.

Da je zakonodavac mislio ozbiljno kad je državu temeljio na "vlasti koja proizlazi iz naroda", On bi tom narodu dao puno veću moć izravnog (hrv. neposrednog) odlučivanja. Međutim, bojeći se da samoupravni virus, nastao za vrijeme 45-godišnjeg 'nenarodnog režima' u Jugoslaviji, neće u cijelosti biti uništen, desničari, uz svesrdnu pomoć pseudoljevičara, hrvatsku samoupravu karikaturalizirali su do te mjere da je vijećnička funkcija u zajednici postala politički ponižavajuća. Uvredljiva čak. Biti vijećnik u Mjesnom odboru, ustvari, znači biti političko ništa, jer im nikakva materijalna prava ne stoje na raspolaganju.

Ako saborski zastupnici, kao političari, vrijede malo, a županijski i gradski vijećnici još manje, onda delegati Mjesnih odbora ne vrijede ništa. Posljedica je to činjenice da ih je hrvatski zakonodavac, u infrastrukturi države, situirao kao političku mizeriju.

Da bi 20. svibnja 2018. godine u Slavonskom Brodu izašla na izbore za Vijeća mjesnih odbora, svaka ozbiljna stranka treba imati, najmanje, 144 članova i/ili kandidata jer se bira po devet vijećnika u 16 mjesnih odbora.

Ako saborski zastupnici, kao političari, vrijede malo, a županijski i gradski vijećnici još manje, onda delegati Mjesnih odbora ne vrijede ništa. Posljedica je to činjenice da ih je hrvatski zakonodavac, u infrastrukturi države, situirao kao političku mizeriju.

Iz činjenice da je Dusparina nezavisna lista, za te izbore, samostalno, nominirala 144 kandidata; SDP 63; HDZ 9; HNS 18, a koalicije HDZ/HSP 135; SDP/HNS 45 i SU/HSU 9, vidljivo je koliko ozbiljnih stranaka djeluje u Slavonskom Brodu te koliko ozbiljno drže do predstojećih izbora. Osim Duspare, HDZ-a i SDP-a, sve ostale političke stranke i grupe u tom gradu, ustvari, smiješni su redikuli koji čak niti folklornim ukrasom politike nije moguće zvati. Pritom, dakako, ne mislim da su redikuli svi politički aktivisti koji (ne)pripadaju tim strankama i grupama.

Nakon što su predane kandidacijske liste za predstojeće komunalne izbore, slobodno možemo kazati kako u Slavonskom Brodu postoji tek skroman broj članova HSS-a, HSLS-a, HSP-a, Mosta, Živog zida, Bandića 365, HSP-AS-a, HDSSB-a, HSU-a SU-a... ali da te stranke ne postoje kao ozbiljna politička snaga koja - sama ili u koaliciji sa sebi sličnima - može preuzeti odgovornost za vođenje Mjesnog odbora, a kamoli Grada u cjelini.