Na priloženoj karti posjetitelji portala mogu vidjeti i zemljopisni položaj (katastar) glavnih zagađivača, a veličinom kruga označio sam vlastitu procjenu intenziteta.
Kao što smo u prvoj kolumni istakli, najveći zagađivač u regiji (u krugu 50 km oko Slavonskoga Broda) jeste Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu. Oblici zagađenja koji dolaze iz njezinih pogona vrlo su različitoga karaktera, ali sigurno najvažniji su ukupni organski volatilni (lakoisparljivi) spojevi čija količina bi se svakako trebala mjeriti na bilo kojoj mjernoj postaji. Izvor ovoga zagađenja je incidentnog tipa (kvarovi u pogonu) sa postrojenja i kontinuiranoga isparavanjem sa gudronske jame.
Uzrok nastanka ozona, u ovom slučaju, nije rafinerija nafte već crpilište pitke vode na Jelasu u vlasništvu Vodovoda Slavonski Brod
Drugi veliki izvor zagađenja nastaje spaljivanjem 200.000 – 300.000 tona, godišnje, različitih naftnih derivata čijim spaljivanjem se postižu različiti pogonski parametri (zagrijavanje i hlađenje, proizvodnja električne energiji i drugo). Ovi naftni derivati se djelom spaljuju u pećima i kotlovima bez desulfurizacije pa se uz ogromne količine ugljičnoga dioksida i vodene pare u atmosferu oslobađa velika količina sumpornoga dioksida. Pola produkta nastalih spaljivanjem na pećima i kotlovima ispuštaju se na visini od od 200 m, dok se pola ispušta na visini od oko 50 m.
Količina koja se ispušta na relativno niskim dimnjacima ima itekako velik utjecaj na stanje niskih slojeva atmosfere. Ako se pažljivo pogleda priloženu kartu može se vidjeti zemljopisni položaj rafinerije u odnosu na naseljene dijelove grada Slavonskoga Broda. U slučaju jugozapadnoga vjetra, sve količine nastalih polutanata dolaze u kontakt s gradskim naseljem. Iako ova pojava nije česta, stanje visokog tlaka, bez vjetra, širi polutante u koncentričnim krugovima oko rafinerije. Budući da je zračna udaljenost rafinerije od gusto naseljeni gradskih područja tek 1500 do 2000 metara, tijekom ovakvih vremenskih prilika, građanima obadva Broda nije nimalo lako. Svi kažu: Smrdi rafinerija! Za vrijeme trajanja ovakvog incidenta mjerni uređaju na Jelasu ne zabilježe nikakvo zagađenje !?
Međutim, ovi uređaji zabilježe parametre koji se ne mogu dovesti u vezu s zagađenjima iz rafinerije nafte. Tako je ovih dana, u nekoliko navrata, zabilježena povećana količina ozona i lebdećih čestica. Ova vrsta zagađenja nastaje za vrlo topla ljetna vremena uglavnom u naseljenim mjestima kad uslijed velikoga prometa (ne samo iz ovoga izvora) nastaje velika količina lebdećih čestica. Uslijed fotokemijskih reakcija, pod utjecajem sunčeve svjetlosti, na česticama nastaje tzv. „loš ozon" koji postaje mjerilo emisije zagađenja u gradovima.
Rafinerija nafte jeste najveći ali, nije jedini zagađivač
Uređaj na Jelasu, ovih dana, bilježi povećane količine ozona i lebdećih čestica. Uzrok nastanka ozona, u ovom slučaju, nije rafinerija nafte već crpilište pitke vode na Jelasu u vlasništvu Vodovoda Slavonski Brod, koje se nalazi samo par stotina metara od mjerne postaje. U ovoj tvornici vode se u ozonatorima proizvodi velika količina ozona kojim se voda, prije odlaska u mrežu, dezinficira, a suvišak odlazi u atmosferu i vjerojatno je uzrok zabilježenim povećanim količinama ozona na mjernoj postaji.
Velika količina lebdećih čestica, vjerojatno, dolazi uslijed velikoga prometa na putnom pravcu za granični prijelaz koji je također samo stotinjak metara od mjerne stanice.
Velika količina lebdećih čestica, vjerojatno, dolazi uslijed velikoga prometa na putnom pravcu za granični prijelaz koji je također samo stotinjak metara od mjerne stanice.
Zbog ovih razloga, zaista sam se obradovao rezultatima nedavne posjete ministrice Holy i delegacije BiH Slavonskom Brodu. Nova mjerna postaja, koja bi, prema neslužbenim izvorima, trebala biti smještena u blizini stadiona Marsonie, bila bi modernija i mjerila bi parametre koji zaista zagađuju zrak. Prijedlog izrade katastra izvora i vrste zagađenja je za svaku pohvalu. U tom slučaju bi, osim stvarnih zagađenja iz rafinerije, identificirali i vlastite izvore zagađenja na koje, na žalost, nevladine udruge Građanska inicijativa, BED i BEUZ (jedan sam od osnivača i prvi dopredsjednik) ne reagiraju.
U Slavonskom Brodu postoji nekoliko točkastih izvora zagađenja atmosfere od kojih je najveći odlagalište komunalnoga otpada Vijuš gdje je, izvan svih pravila struke, uskladišteno stotine tisuća tona otpad. Za potrebe izgradnje pročistača otpadnih voda otvoreno je i staro tijelo odlagališta i premješteno na desetke tisuća tona otpada. Tom prilikom, uz kontinuirano otpuštanje neugodnih mirisa koji dolaze sa odlagališta, u atmosferu je oslobođena velika količina novoga odlagališnoga plina koji je bio zarobljen u tijelu odlagališta. Ove incidente, iz tehničkih razloga, ne registrira mjerni uređaj na Jelasu jer je vrlo daleko, a još je čudnije što nitko od udruga na to nije reagirao. Uz ovo, za vrijeme zimskih dana, na kotlovnici Slavonije I spali se, dnevno, oko 20 tona teškog loživoga ulja sa 2-5 posto sumpora, koji proizvede velike količine sumpornoga dioksida, a koji se ispusti u samom centru grada. Ni ovo uređaj na Jelasu ne može registrirati. Uz sve to, postoje u pogonima Đure Đakovića nekoliko manjih postrojenja koji proizvode stanovite količine polutanata i lebdećih čestica.
Zbog svih ovih činjenica, najbolje mjesto za novi uređaj mjerenja kakvoće zraka jeste prostor Bolnice dr. Josip Benčević koji je podjednako udaljen od svih točkastih izvora zagađenja. Na priloženoj karti posjetitelji portala mogu vidjeti i zemljopisni položaj (katastar) glavnih zagađivača, a veličinom kruga označio sam vlastitu procjenu intenziteta. Stvarne količine zagađenja se utvrđuju u dužem vremenskom periodu kvalitetnim stručnim mjerenjima. (Slijedi nastavak „Kako umanjiti posljedice")
