Ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić Fred ovih je dana u javnost odaslao konkretniju informaciju o pripremama za objavu Registra hrvatskih branitelja pa veli kako je „za objavu Registra sve spremno" no, zbog opreza, kako bi izbjegao tužbe „nekih pametnjakovića", sada još provjeravaju neke zakonske pretpostavke. Objavu Registra očekuje do kraja ove godine, a na novinarsko pitanje, je li to poklon za Božić, odgovorio je: „Pa da, pravim braniteljima koji i priželjkuju tu objavu." Zapravo, opći i svakome dostupan dio Registra bio bi abecedni popis svih hrvatskih branitelja s imenom jednoga od roditelja i, kako ne bi dolazilo do zabuna po pitanju identiteta, ovisno od slučaja do slučaja, još po kojim podatkom. Posebni, službeni dio, sadržavao bi sve podatke a bio bi dostupan samo ovlaštenicima u pojedinim državnim institucijama.

Zakon bi jasno prepoznavao i odvajao dragovoljce, branitelje borbenog i branitelje neborbenog sektora te "obične" sudionika Domovinskog rata. Sudionici ne bi imali nikakva prava osim što bi im se dodijelila određena povelja.

Udruge nemaju bitnijih zamjerki

Vjerodostojni izvori kazuju kako i gotovo sve druge udruge proistekle iz Domovinskog rata, uz izuzetak Udruge specijalne policije, nemaju značajnijih primjedbi na objavljivanje Registra u obliku kako je to Matićevo ministarstvo zamislilo, kao ni na ostale izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja koje je Matić najavio.

Važno je da ne dođe do uskraćivanja ili smanjivanja prava onima koji su ih ostvarili na posve regularan način, a razumije se kako je intencija preispitati „prava" onih koji su pomoću lažnih statusa branitelja došli do poslova, stanova, mirovina, beneficija. Zapravo, Matić otpor gotovo isključivo vidi kod takvih jer, za onoga za koga MUP, DORH i USKOK, a "posao tih institucija, nakon objave Registra, jest istraživati kako je netko dobio mirovinu, braniteljski status, tko mu je dao lažne činove, potvrde, nalaze ..." utvrdi kako je temeljem nepripadajućeg statusa stekao nepripadajuća prava, logika nalaže, protuzakonito stečen novac ili druge materijalne vrijednosti,  trebali bi vratiti u proračun. No, „to će utvrditi sudovi" – veli ministar Matić.

Ističem - iako se do rješenja o braniteljskim i stradalničkim pravima odlučuje dvostupanjski a u drugom stupnju za Rješenje o statusu HRVI propisana je i revizija prvostupanjske ocjene, te u donošenju rješenja o mirovini tijelo koje najizravnije utječe na ocjenu uzroka gubitka radne sposobnosti je Državno povjerenstvo za reviziju ocjena invalidnosti - ipak, ponovo će se obaviti revizija svih rješenja izdanih u posljednje četiri godine, a posebna pozornost posvetit će se onima koji su dobili povećanje već postojećeg invaliditeta na temelju oboljenja.

Nekoliko glavnih promjena

Nacrtom prijedloga izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji predviđeno je još nekoliko bitnih promjena a, zbog njegove iznimne društvene važnosti, očekivati je kako će, prije nego li kao gotovi Prijedlog dođe na klupe saborskim zastupnicima, ipak biti omogućena šira javna rasprava. Naime, pored novih rješenja o pravu udovica (udovaca) poginulih hrvatskih branitelja na zadržavanje obiteljske mirovine i ako stupe u novi brak, pored određivanja statusa grobnih mjesta ekshumiranih i poginulih hrvatskih branitelja kao povijesno značajnih mjesta (što znači da će održavanje i briga za iste trajno biti javna, odnosno na lokalnim zajednicama) zatim, i u predizborno vrijeme najavljenog, "ketogoriziranja" hrvatskih branitelja, uvođenje prava na pomoć pri stambenom zbrinjavanju i na dragovoljce Domovinskog rata ... najvažnijim mi se čini nova odredba koja bi, usvoji li se kako je u Nacrtu, mogla biti posve novo rješenje u zakonodavnoj i pravnoj praksi RH.

Nacrtom je predviđeno još nekoliko bitnih promjena a, zbog njegove iznimne društvene važnosti, očekivati je kako će, prije nego li, kao gotovi prijedlog, dođe na klupe saborskim zastupnicima, ipak biti omogućena šira javna rasprava.

O čemu se radi?

Rukovodeći se načelom ravnopravnog položaja pred zakonom, Ministarstvo bi htjelo ozakoniti mogućnost pozivanja na liječničke komisije / povjerenstva za utvrđivanje stupnja tjelesne oštećenosti osobe sa trajnim statusom HRVI, "za koje to bude opravdano" jer, vele, ako osobe koje imaju za stalno utvrđen status i stupanj invalidnosti mogu nakon dvije godine od primitka posljednjeg takvog rješenja zatražiti novu ocjenu zbog pogoršanja stanja, zašto i Ministarstvo ne bi, jednako tako, moglo zatražiti ocjenu zbog mogućeg poboljšanja stanja!?

Moguće nedoumice

U praksi, najjednostavnijim jezikom, to bi značilo dvije stvari:

- Derogiranje načela pravne sigurnosti jer, po ZUPu konačno, pravomoćno i izvršno rješenje, nakon pet godina od njegova donošenja, ne može se ukidati ili mijenjati bez pristanka onoga na koga se rješenje odnosi. Ako se misli na revizije unutar tih pet godina, pa i one koje su već u ovom tekstu navedene, Zakon o braniteljima,u tom smislu, nije potrebno mijenjati, jer pravo Države na reviziju po pravu nadzora propisano je ZUPom i, bez, zapreka, može se primijeniti u slučaju sumnje u zakonitost donošenja bilo kojeg drugog, pa tako i rješenja koje se odnosi na statuse i prava hrvatskih branitelja.

- Ovakvim rješenjem izbjegle bi se revizije i moguće istrage kako je pojedina osoba došla do stradalničkog statusa i stupnja tjelesne oštećenosti, jer to pitanje komisiju / povjerenstvo ne bi zanimalo, već bi, vjerojatno po nekim novim pravilnicima i naputcima, donosili mišljenje i ocjenu trenutnog stanja svake pojedine osobe koju bi na komisiju pozvali.

Je li moglo i može li se jednostavnije i bez pravnih dilema?

Vjerojatno u želji što kraće razdoblje baviti se ovim pitanjem, a to se može jedino ako se izbjegnu revizije i moguće, s njima povezane, istrage, Matić ne želi koristiti drugu, jednostavniju mogućnost koja bi, sigurno, imala i manje pravnih dvojbi. Naime, mogao je protuzakonito stjecanje i ostvarivanje materijalnih i financijskih prava na osnovu rata jednostavno zakonski proglasiti ratnim profiterstvom. U tom slučaju ne bi bilo zastare i sve bi se moglo procesuirati.